Traganje za samim sobom
Roman Traganje za samim sobom Božidara Brežinščaka Bagole snažan je bildungsroman o mladom sjemeništarcu rastrganom između vjere, tijela i pisanja. Smješten u kontekst komunističke Jugoslavije, ovaj autobiografski i meditativni roman istražuje duhovne i moralne dileme, bunt protiv dogmi i potragu za autentičnim identitetom.
Roman Traganje za samim sobom Božidara Brežinščaka Bagole snažan je bildungsroman o mladom sjemeništarcu rastrganom između vjere, tijela i pisanja. Smješten u kontekst komunističke Jugoslavije, ovaj autobiografski i meditativni roman istražuje duhovne i moralne dileme, bunt protiv dogmi i potragu za autentičnim identitetom.
Roman Traganje za samim sobom u ono je doba izazvao svojevrsnu senzaciju. Jugoslavija je bila komunistička država, što će reći da sekularne i sakralne vlasti nisu ni približno prakticirale takvu idilu kao danas, pa je roman o sjemeništarcu koji piše pjesme i koji zov svećenstva postupno zamjenjuje zovom tijela odjeknuo kao bomba. S obzirom na spomenute pojedinosti Traganje za samim sobom može se čitati kao svojevrsni bildungsroman. (…) Radnja romana zbiva se u Ljubljani, Zagrebu, Eichstättu, Münchenu, onda opet u Zagrebu i Münchenu te na koncu u Beogradu, s pretpostavkom da će se glavni junak ili piščev alter ego poslije svega vratiti na početnu točku u zavičajni Hum na Sutli. Osim kao bildungsroman Traganje za samim sobom može se čitati kao autobiografija, putopis i dnevnik s interpoliranim narativnim sekvencama, u kojima posebnu funkciju ima velik broj literarnih, pjesničkih i filozofskih imena. (…)
Rekapitulirajući sudbinu pjesnika koji je nakanio biti svećenik, i sjemeništarca koji je prošao put od Krista do Jude, Bagola se dotiče Hrvatskog proljeća, političkih emigranata, antagonizma između dva susjedska naroda, beogradske grupe Mediala i mnogočega drugoga što je bilo karakteristično za eru komunističke Jugoslavije i što je kanaliziralo egzistencijalnu putanju njegova proskribiranog i na neki način isto tako privilegiranog junaka.
– Zdravko Zima
“Bagolina knjiga Traganje za samim sobom govori o sudbini mladog intelektualca, sjemeništarca kojeg su dvanaest sati prije zaređenja najurili s bogoslovije, o čovjeku koji grozničavo traga za istinom o sebi i životu. Pisanje za Bagolu nije stvaranje novog, nego rastvaranje postojećeg života, i onog unutarnjeg, koji čovjek živi za sebe, i onog vanjskog, koji čovjek živi zbog sebe. Pisanje je za Bagolu način pobune, ne samo protiv dogmi, licemjerja i laži, nego i protiv vlastitog konformizma. Pisanje je način da se dođe do samog sebe, traganje za samim sobom, bez obzira na cijenu kojom će se to platiti.” – Josip Pavičić, Vjesnik
“Traganje za samim sobom ide u red onih knjiga u kojima su moralne i psihološke dileme u prvom planu. To je povest o putu do sebe, historija osvajanja sebe. Bagola ume da gradi jedinstvenu atmosferu. To je pripovedanje o prelasku iz vegetiranja u življenje. Bagola je ponudio nov način kazivanja, progovorio o nekim dilemama o kojima se danas malo govori, na prevashodno literaran način, govorom koji je ubedljiv.” – Predrag Protić, Ilustrovana politika
“Bagola je meditativac, kontemplator. Pripovjedačkog u njegovim prozama je vrlo malo, ali kad se upusti u pripovijest, naziremo pisca od nerva. (…) Da i ne govorimo o vrijednostima koje Bagola donosi hrvatskoj literaturi koja se rijetko kad pozabavila duhovnošću: svećeništvom, otpadništvom i priklanjanjem umjetnosti na ovakav način.” – Željko Ivanković, Odjek
“Glavni junak romana u stalnom je traganju, a što uključuje i večne dileme između duše i tela, ljubavi i seksa, hrišćanskih ideala i životne stvarnosti.” – Zoran Petrović, Duga
“Bagola je pisac koji se hrani krizama. Njegov roman je ovlašno romansiran dnevnik otpadništva, svlačenja duše do gola u jednoj krizi koju treba uvažavati.” – Igor Mandić, NIN
