Svijet i zemlja
Kako ih sačuvati?
Esej Svijet i Zemlja Davida Van Reybroucka snažan je poziv na preispitivanje nacionalnog suvereniteta u doba globalnih kriza. Suočavajući klimatske, tehnološke i društvene izazove, autor zagovara novi politički princip – raison de Terre – nudeći konkretne prijedloge za pravedniju i održiviju globalnu budućnost.
Esej Svijet i Zemlja Davida Van Reybroucka snažan je poziv na preispitivanje nacionalnog suvereniteta u doba globalnih kriza. Suočavajući klimatske, tehnološke i društvene izazove, autor zagovara novi politički princip – raison de Terre – nudeći konkretne prijedloge za pravedniju i održiviju globalnu budućnost.
Godine 2025. David Van Reybrouck ponio je prestižnu titulu Mislioca Nizozemlja. Tim povodom objavljen, Van Reybrouckov esej Svijet i Zemlja pokazuje zašto ovog belgijskog pisca i esejista mnogi smatraju jednim od najoriginalnijih europskih mislilaca.
Kako sada – u Svijetu i Zemlji pita se Van Reybrouck – dok se suočavamo s izazovima koji prelaze sve nacionalne granice, nacionalni suverenitet još može funkcionirati kao osnovno počelo međunarodnih odnosa? Kako “vanjska politika” još može biti “vanjska”, kada je svijet u egzistencijalnim pitanjima povezaniji nego ikada prije? Strogo odvajanje unutrašnjih i vanjskih poslova vuče korijene iz vremena kada su državne granice u mnogočemu određivale društvene odnose, no ekstremne vremenske prilike, degradacija okoliša, zakiseljavanje oceanā, podizanje razine morā, oskudica slatke vode, masovne migracije, pandemije, ubrzani rast umjetne inteligencije i pitanja digitalne privatnosti smiju se u lice političkim granicama nacionalnih država. To ne znači da se granice samo tako treba ukinuti – one ostaju važne – ali potrebno je hitno razviti diplomatske strategije koje neće biti temeljene isključivo na suverenitetu. Izvan okvira logike raison d’État treba nam jedan novi princip, a to je raison de Terre – cjelovit pristup koji će temeljne potrebe zemaljskog sustava postaviti iznad nacionalnih interesa.
U Svijetu i Zemlji David Van Reybrouck ne nudi samo kritiku postojećeg sustava već i konkretne prijedloge za njegovu transformaciju, od integracije građanskih skupština u međunarodne klimatske pregovore do revitalizacije duhovnih i filozofskih tradicija izvan zapadnog okvira. Jer, “razmišljanje je širi pojam od filozofije, a filozofija je širi pojam od zapadne filozofije. Da bismo se mogli suprotstaviti hirovitosti svojega doba, potrebna nam je sva mudrost koju je čovječanstvo ikada iznjedrilo: nezapadne filozofije, ali i duhovne, književne i umjetničke tradicije uz znanstvene, kolektivne i praktične oblike razmišljanja.”
