Skrivena strana albanskog socijalističkog vrta
i drugi eseji
Pogled u ono što je bilo nevidljivo i nepoznato, otkrivajući društvenu te emotivnu povijest intelektualca i umjetnika koji je odrastao u Albaniji tijekom vladavine Envera Hoxhe, a tamo živi i danas.
Pogled u ono što je bilo nevidljivo i nepoznato, otkrivajući društvenu te emotivnu povijest intelektualca i umjetnika koji je odrastao u Albaniji tijekom vladavine Envera Hoxhe, a tamo živi i danas.
U drugoj polovini 20. stoljeća Albanija je bila jedna od najzatvorenijih i najkontroliranijih država u Europi. Danas, kad skoro trostruko više Albanaca živi izvan domovine nego u njoj, knjiga eseja Skrivena strana albanskog socijalističkog vrta nudi pogled u ono što je bilo nevidljivo i nepoznato, otkrivajući društvenu te emotivnu povijest intelektualca i umjetnika koji je odrastao u Albaniji tijekom vladavine Envera Hoxhe, a tamo živi i danas.
Arian Leka iznimno je zanimljiv pisac suvremene albanske književnosti, pjesnik i esejist. Njegova stvaralačka zrelost te slojevit, lucidan stil prisutni su u tekstovima prevedenim na petnaest jezika. Analizirajući vlastiti jezik i kulturu u sudaru s onime što se u “vrt” uspijevalo probiti, u zbirci eseja Skrivena strana albanskog socijalističkog vrta Arian Leka pronicljivo i analitički govori o albanskoj slici Zapada i svih nas “Drugih”, istovremeno tjerajući čitatelja da propitkuje i briše vlastite predodžbe o Albaniji i Albancima.
Započevši tezom da je Albanija jedna od rijetkih zemalja Europe kojoj je “tako očigledno osporavana ili poricana povezanost s morem”, Leka zaigranim jezikom predstavlja mnoge silnice koje su oblikovale život i svijest ondašnjih Albanaca te britko dekonstruira našu zajedničku stvarnost. Kako je Mare nostrum postalo mare monstrum i zašto nacionalne meteorološke karte brišu cijele države i gradove kao da je vrijeme politička kategorija? Skrivena strana albanskog socijalističkog vrta i drugi eseji Ariana Leke na impresivan način ukazuju da nas ne treba toliko brinuti ono skriveno, već to što mi ne znamo dobro gledati.
“Toliko je milozvučnih zvončića u briljantnim esejima poznatog albanskog pisca. Malene priče izvučene iz tame i velika pripovijest sazrela iz nade. Perfektni stilist lista uspomene, ne libeći se osvijetliti mrtvo doba svoje domovine Albanije. Monaški smireno, intelektualno monolitno. Uz Jadransko i Jonsko more i na prostoru sjeveroistočnih planina nad njima, stara se zemlja oslobađa, nova se radost otvara. Tugu ćemo ostaviti iza sebe, vjeru u novi život uzimamo kao putokaz.” – Daša Drndić, uz izbor eseja Ariana Leke u izdanju Plime, Crna Gora, 2016.
“I ne treba se čitatelj kojeg zanima kako se odvijala tranzicija u ‘najljepšoj tamnici na svijetu’ hvatati enciklopedija i društveno-povijesnih analiza o padu totalitarizma i sazrijevanju novog doba jedne mediteranske zemlje. Sve će naći u ovoj zbirci. Bit će mu jasnija ljudska potreba da bude slobodan i svôj pred izazovima koji su, nakon sloma jedne ideologije, zatekli Albaniju i njene ljude. Ispričan toplo i koncizno, intelektom zrelog pisca, tekst ove knjige bit će vam dovoljan da zavolite što niste poznavali i zaboravite što ste pogrešno znali.” – Daša Drndić, uz izbor eseja Ariana Leke u izdanju Plime, Crna Gora, 2016.
