Jasenovac, drugo izdanje

Knjiga Jasenovac Ive Goldsteina utemeljena je na obilju arhivske građe i napisana akribično, odgovorno, bez ideoloških predrasuda, zadnjih namjera i politikantskih motiva.

jezik izvornika: hrvatski
broj stranica: 1008
datum izdanja: prosinac 2024.

Knjiga Jasenovac Ive Goldsteina utemeljena je na obilju arhivske građe i napisana akribično, odgovorno, bez ideoloških predrasuda, zadnjih namjera i politikantskih motiva.

9789533587882

Drugo, prošireno i promijenjeno izdanje monografije Jasenovac Ive Goldsteina s pogovorom Gorana Hutinca pokazuje da je tema logora Jasenovac i dalje itekako važna i relevantna. Nacionalisti, ovisno o provenijenciji, ustraju u tvrdnji da Jasenovac nije bio logor smrti, štoviše, posežu za izmišljotinom da je tek 1945. postao stratište, dok se, s druge strane, broj jasenovačkih žrtava morbidno uvećava preko svake mjere. Knjiga Jasenovac Ive Goldsteina najrelevantnija je do sada objavljena knjiga o najvećem logoru na području NDH. Pogovor Gorana Hutinca, na osnovi arhivskih fotografija snimljenih iz savezničkih zrakoplova, dodatno pokazuje i dokazuje da je Jasenovac bio i logor smrti.

Knjiga Jasenovac Ive Goldsteina utemeljena je na obilju arhivske građe i napisana akribično, odgovorno, bez ideoloških predrasuda, zadnjih namjera i politikantskih motiva. No znanstvena objektivnost ne može i ne smije dokinuti moralni stav autora, niti može – osobito kada je riječ o strahotnom nacifašističkom na­srtaju koji je čovječanstvo doživjelo u Drugom svjetskom ratu – dokinuti empatiju prema žrtvama tog nasrtaja. Utoliko Jasenovac Ive Goldsteina nije samo fenomenologija nepojmljivih ljudskih patnji i posrnuća, nego i primjer harmonične uravnoteženosti znanstvenih i moralnih imperativa.

jezik izvornika: hrvatski
broj stranica: 1008
vrsta uveza: Tvrdi uvez
biblioteka: Platforma
broj izdanja: 2.
datum izdanja: prosinac 2024.
ISBN 9789533587882
dizajn naslovnice: Maja Glušić

Slavko Goldstein

Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928.–Zagreb, 13. rujna 2017.), odrastao je u Karlovcu, a od 1947. do smrti živio je u Zagrebu. Od proljeća 1942. do 1945. bio je partizan, u terenskim i borbenim jedinicama NOV-a, i odlikovan je Ordenom za hrabrost. Godine 1952. postaje član osnivačke redakcije Vjesnika u srijedu i odonda je neprekidno aktivan u novinarstvu, nakladništvu i javnom životu Hrvatske, a do 1990. i Jugoslavije. Bio je urednik kulturne rubrike Vjesnika u srijedu, urednik i komentator Radio Zagreba i glavni urednik izdavačkog poduzeća Stvarnost. Osnivač je i direktor Sveučilišne naklade Liber (1970.–1982.), urednik hrvatskih izdanja Cankarjeve založbe (1983.–1990.), osnivač i urednik Novog Libera (1990.–2015.) i glavni urednik časopisa Erasmus (1993.–1997.). Bio je predsjednik Izvršnog odbora Poslovne zajednice izdavača i knjižara Hrvatske (1978.–1982.), predsjednik Židovske općine Zagreb (1986.–1990.), prvi predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (1989.–1990.), predsjednik Kulturnog društva “Miroslav Šalom Freiberger” i predsjednik Savjeta Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac (2001.–2005.). Objavio je više od šesto novinskih, publicističkih i esejističkih radova te predgovora i pogovora knjigama koje je uređivao, pisao je scenarije za dokumentarne i za igrane filmove (Signali nad gradom, Prometej s otoka Viševice, Akcija stadion i dr.), suautor je knjiga Okrug Karlovac 1941, Holokaust u Zagrebu i Jasenovac i Bleiburg nisu isto te autor knjiga Prijedlog 851941 – Godina koja se vraća  Jasenovac – tragika, mitomanija, istina. Primio je niz nagrada za novinarsku, publicističku, nakladničku i filmsku djelatnost.
Više...

Na zalihi

1941. Godina koja se vraća

33,05 25,00

Na zalihi

Proslovi za bolju zemlju

23,76 13,00

Na zalihi

Jasenovac-tragika, mitomanija, istina

17,12 5,00

Slične knjige