Danas, 27. siječnja, obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, kojih se prisjećamo s posebnom tugom i pijetetom.

Stradanja više od deset milijuna – između ostalih, Židova, Roma, Slavena i LGBT osoba – u logorima diljem Europe, označila su jedno od najmračnijih razdoblja povijesti, koje je službeno okončalo oslobođenje nacističkog logora Auschwitz-Birkenau 27. siječnja 1945.

Taj datum, trajno upisan u kolektivno sjećanje, postao je podsjetnik na težinu i ponovljivost zla, ali i na temeljne vrijednosti suvremenog društva – vrijednosti humanosti i slobode.

Tragedija Holokausta ostavila je neizbrisiv trag u modernoj povijesti, a tako i umjetnosti. Spomenimo tek remek-djelo dokumentarnog filma – potresnu, devetipolsatnu Šou francuskog redatelja Claudea Lanzmanna, ili briljantan roman Čovjek bez sudbine mađarskog pisca Imrea Kertésza u kojem su užasi logora pretočeni u autentično i moćno svjedočanstvo dječaka.

Upravo Čovjeka bez sudbine nakladnička kuća Fraktura – u prijevodu Xenije Detoni – objavila je 2003., tek godinu dana nakon što je autor nagrađen Nobelovom nagradom za književnost, a novo izdanje, s efektnom opremom i naslovnicom Ivane Jurić, objavila je prošle godine nakladnička kuća Bodoni.

Temu Holokausta maestralno su obradili i drugi Frakturini autori: Primo Levi čija su djela Zar je to čovjek i Utopljenici i spašeni  – u prijevodu Tvrtka Klarića – nezaobilazne studije čovjeka u paklu logora; Boris Pahor koji u svojoj Nekropoli živo bilježi brutalnu svakodnevicu zatočeništva i Daniel Mendelsohn u čijim Izgubljenima – prijevoda Vuka Perišića – pratimo nevjerojatnu potragu glavnog junaka za izgubljenom poviješću svoje obitelji.

Legendarni strip Maus (Fibra, 2009.) američkog crtača i karikaturista Arta Spiegelmana nešto je drukčija priča o Holokaustu – predočena izvanrednim crtežima u kojima naciste predstavljaju mačke, a Židove miševi. Ovaj dragulj svijeta stripa – u prijevodu Tatjane Jambrišak i dizajna Meline Mikulić – je moćna obiteljska priča na povijesnoj pozornici 20. stoljeća.

Na današnji dan svakako treba spomenuti i Olega Mandića, hrvatskog povjesničara, odvjetnika, novinara i urednika – poznatog i kao posljednji dječak koji je napustio Auschwitz – čiji su iznimni biografski zapisi, Život obilježen Auschwitzom, upravo objavljeni u Frakturi. Fascinantna priča, napisana s bliskim suradnikom, novinarom Nevenom Šantićem, svjedočanstvo je najstrašnijeg mjesta na zemlji, ali i literarno vrelo nade i optimizma.

Ovu sjajnu knjigu Fraktura će predstaviti na tribini Razotkrivanje, na kojoj će, osim autora, govoriti novinar Neven Šantić i urednik Seid Serdarević. Tribina se održava 31. siječnja u 19 sati u Novinarskom domu (Perkovčeva 2) u Zagrebu, a ulaz je besplatan.

Pridružite se!