U ponedjeljak je u 12 sati u Društvu hrvatskih književnika dodijeljena Krležina nagrada, i to na njegov rođendan. Povjerenstvo za dodjelu Krležine nagrade i Krležine povelje (V. Brešić, S. Čuić, D. Jelačić Bužimski, I. Matičević, B. Senker) nagradu je za razdoblje 2023. – 2024. dodijelilo dramatičaru, pripovjedaču i esejistu Slobodanu Šnajderu za njegov roman Anđeo nestajanja iz 2023. u nakladi Frakture iz Zaprešića, kao djelu od iznimne važnosti za hrvatsku književnost i kulturu. Dobitnik Krležine povelje je Ozren Grabarić za izvrsnu interpretaciju naslovnih likova u predstavama Kralj Gordogan Radovana Ivšića u režiji Renea Medvešeka u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu te Cyrano de Bergerac Edmonda Rostanda u režiji Aleksandra Popovskog u Gradskom dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu.

“Posrijedi je roman složene formalne strukture, gusta narativna rešetka koja ima obilježja konceptualnog romana. To znači da autor ulaže sve svoje umijeće kako bi konstruirao, a ne kročeanski re-kreirao svoj doživljaj predmeta koji reže, sastavlja i montira, poput brakovskih kolaža i na način velikih romana europske književnosti, pritom mislim na romane ruskih i francuskih avangardista i neomodernista, u rasponu od prvog do sedmog desetljeća prošloga stoljeća. Autorovo zazivanje Sterneova Tristrama Shandyja na koncu romana nije ništa drugo nego mikrometapoetička vokacija vlastita postupka: postupih, eto, kako me vodila tradicija u svojim najhrabrijim predstavnicima, ali sa sviješću da su isti ti danas kanonski romani nekad predstavljali sabotažu iliti zavlačenja niti kroz vrlo tanahni otvor poetičke diverzije, razbijanja tradicije i epataže mediokritetskih građana”, navode iz Povjerenstva u obrazloženju.

Anđeo nestajanja Slobodana Šnajdera prikazuje sudbinu mlade služavke Anđe Berilo u Zagrebu tijekom Drugog svjetskog rata i poslijeratnih godina. Roman istražuje njezine borbe, ljubavi, idealizam i nepravdu, predstavljajući povijest naroda i grada kroz njezinu priču.

“Nagrada koja se zove Miroslav Krleža je više od nagrade, knjizi Anđeo nestajanja se u Hrvatskoj nešto bolje i značajnije više ne može dogoditi. Ovo je jedna od najčišćih nagrada koja ide od pisca piscu. No da li bi sam Krleža odobrio odluku povjerenstva, to postaje pitanje? Ako nas čuje možda se i javi, možda nešto kucne. Bili smo mu na grobu, nije ništa rekao, možda nije bio raspoložen. Ja nisam siguran da bi on baš meni dao tu nagradu”, našalio se u svom govoru Slobodan Šnajder podijelivši i nekoliko anegdota iz susreta s Krležom.

Povjerenstvo smatra kako je Krležina nagrada ove godine dodijeljena autoru koji je dosljedno slijedio svoje živo umjetničko srce svih desetljeća u kojima smo ga kao umjetnika odobravali, negirali, možda ponešto i ignorirali, ali smo ga itekako čitali, cijenili, na mnogim daskama i igrali i naposljetku priznali da je pred nama sjajan opus velikog pisca. Zato je ova nagrada, kažu, ujedno i priznanje za sve ono što je Slobodan Šnajder napisao, za cijeli njegov rad, pa ako hoćemo biti dramatični – za cijelu njegovu književnu sudbinu koju danas častimo imenom i spomenom jednoga od najvećih hrvatskih pisaca.

“Slagali se mi s njegovim izborom događaja, tumačenja i osjećaja ili ne, moramo priznati da nas umijeće dovođenja u narativni kontekst kao da je zbiljski, kao da je takav jedino i moguć, kao čitatelje istinski zapanjuje, drukčije rečeno: ovo je roman koja nam ne da mira. A time smo dobili i odgovor na pitanje što je to u vrhunskom književnom djelu ili umjetnini uopće, da nam toliko znači u našim životima: upravo to – da nam ne da mira, da ga usvajamo bez ostatka, a nikad sa završnim odgovorima. Šnajderov nam roman ne da mira”, zaključuju u obrazloženju.

Magdalena Blažević

Sezona berbe

17,99€
Kupi