Na naslovnoj fotografiji: Seid Serdarević (autor Roko Crnić) i vizual FSK 2023. (dizajn Ivan Stanišić)

Ususret jedanaestom Festivalu svjetske književnosti koji se održava od 3. do 8. rujna u Zagrebu, objavljujemo tekst Frakturinog glavnog urednika Seida Serdarevića. Uživajte!

Kada smo 2013. godine krenuli u avanturu organiziranja Festivala svjetske književnosti, iako smo znali što znači organiziranje književnih i drugih događaja, nismo ni slutili da će Festival tako brzo steći važnu međunarodnu, ali i domaću reputaciju. U ovih deset godina i jedanaest festivalskih izdanja posjetili su nas pisci sa svih kontinenata, a bilo ih je više od pet stotina. S njima smo u Zagrebu, a nekoliko godina i u Splitu, razgovarali, družili se, smijali. S njima smo lakše prebrodili vrijeme epidemije, a ni slutili nismo da će u Europi tako brzo izbiti najveći vojni sukob nakon Drugoga svjetskog rata. Posjetili su nas dobitnici najvažnijih svjetskih nagrada – Nobel, Goncourt, Booker – i mnogobrojni dobitnici najvažnijih i najprestižnijih nagrada u svojim zemljama i inozemstvu. Ponosni smo da smo istinski internacionalni festival koji u Zagreb i Hrvatsku dovodi najvažnije suvremene književnice i književnike, prave zvijezde literature i da oni uživaju u kontaktu sa svojim domaćinima, hrvatskim autoricama i autorima, s kojima su u dijalogu, kritičarima, voditeljima, ali i, što je najvažnije, publikom. Producirali smo dvije kazališne predstave, organizirali niz projekcija filmova nastalih prema književnim djelima, a od prvoga Festivala najeminentniji suvremeni hrvatski slikari stvaraju svoja djela inspirirana knjigama.

Ove godine, kao i svi organizatori događanja u kulturi u Hrvatskoj, našli smo se pred mnogim izazovima. Jedan od njih bio je dovesti niz pisaca opet u Zagreb. Inozemni književni festivali nakon više godina hibridnoga rada tek su ove godine, s osjetno većim budžetima, prodisali punim plućima, dok se inflacija, koju s nelagodom pamte oni koji su je doživjeli 1980-ih i 1990-ih, vratila na velika vrata, a naši su budžeti ostali isti: skromni. No svjetski su autori prepoznali Zagreb kao važnu destinaciju te su nam se ove godine mnogi od njih odazvali, a neke smo dolaske već dogovorili za sljedeću godinu, jer više nismo imali mjesta u gustom programu.

Od mnogobrojnih pisaca koji nastupaju ove godine na Festivalu izdvajamo moćne ženske glasove suvremene književnosti – Anne Eekhout, Elin Cullhed, Vanessu Montfort, Hilu Blum, Hildegard E. Keller, Juliju Franck, Moniku Helfer, Joannu Bator. Festival otvara autor koji je zatvorio prvi Festival, slavni mađarski pisac Péter Nádas, a gostuju još i Antonio Scurati, David Grossman, Yaniv Iczkovits, Jurij Andruhovyč, Afonso Cruz, Hervé Le Tellier, Svetislav Basara i za sam kraj Georgi Gospodinov, ovogodišnji dobitnik nagrade Booker International. Od domaćih pisaca s nama su Zoran Ferić, Ena Katarina Haler, Espi Tomičić, Damir Karakaš, Luiza Bouharaoua, Maja Vukušić, Igor Štiks, Marko Gregur, Suzana Matić, Miljenko Jergović, Jelena Miholjević, Branko Ivanda, Lordan Zafranović, Dora Šustić, Dubravka Zima, Neven Vulić, Nenad Rizvanović.

Festival će ugostiti i predstavu koju je producirao blizak nam književni festival Krokodil iz Beograda. Riječ je o predstavi Urotnici čiji su autori Vladimir Arsenijević i Igor Štiks, u njoj glume proslavljeni srbijanski glumci Svetozar Cvetkvić, Isidora Minić, Dejan Dedić i Marko Grabež, a režirao ju je jedan od najvažnijih režisera srednje generacije s ovih prostora Boris Liješević. Ovo je jedinstvena prilika da se ta predstava pogleda. 

Prošlo je i deset godina otkako nas je napustio Mirko Kovač, jedan od malobrojnih istinski velikih umjetnika, pisaca naših jezika, kovač riječi, rečenica, značenja, stvaratelj svjetova i nezaboravnih književnih junaka. Mirko Kovač bio je i ostao autor koji je bezrezervno stajao na strani književne i umjetničke istine. Velikani književnosti prepoznaju se po tome da ih i danas čitamo kao svoje suvremenike, a to se događa sa svim Kovačevim knjigama, sa svim njegovim scenarijima prema kojima su snimljeni neki od najvažnijih i najboljih filmova naših područja. Danas više no ikada treba iznova uroniti u njegovo djelo, čitati Vrata od utrobe, Kristalne rešetke, Grad u zrcalu, Gubilište ili Europsku trulež, njegove priče te Malvinu, jedan od prvih romana o lezbijskoj ljubavi i međusobnom nerazumijevanju dviju vjera. Kovač je aktualan onako kako je suvremen svaki klasik jer je bezvremen, jer su njegovi junaci strastveni, punokrvni, a njegov je jezik prava riznica. Na Festivalu ćemo razgovarati o njegovu remek-djelu Malvina i njegovim nezaboravnim filmskim scenarijima. Ti razgovori održat će se u Galeriji Kranjčar, a bit ćemo okruženi portretima pisaca koje je naslikala Kovačeva supruga, akademska slikarica Slobodana Matić Kovač. Uživat ćemo u njezinim maestralnim portretima svjetskih pisaca i slikama koje su krasile naslovnice mnogih knjiga. Ovo je prilika da se zagrebačka publika upozna s umjetničkim djelom autorice najvećeg mozaika u Hrvatskoj, onoga u vinariji Imotski, ali i da nakon 1977. opet može vidjeti autoričina djela u Zagrebu. Osim te izložbe u Knjižari Fraktura otvorit ćemo i jedanaestu izložbu Umjetnici & književnost. Programi se održavaju uglavnom u Zagrebačkom kazalištu mladih, na mjestu s kojeg smo i krenuli u svijet, ali i u Knjižari Fraktura te Galeriji Kranjčar. 

Posjetite nas i poslušajte svjetske i domaće književnice i književnike u razgovorima uživo uz simultani prijevod.