Autor: Mark Mazower

U potrazi za pitoresknim

Turizam se u Solunu pojavio sredinom devetnaestog stoljeu0107a i stvorio novi grad, grad europskih predodu017ebi. Bilo je, dakako, i prije toga povremenih posjetitelja: redovnika, znatiu017eeljnih diplomata, nekolicina mladih poduzetnih ljudi koji su zaobiu0161li u010deu0161u0107e posjeu0107ivanu Italiju. James Stuart i Nicholas Revett dou0161li su 1751. po nalogu Druu0161tva diletanata da obiu0111u ruu0161evine klasiu010dne Gru010dke. Oni su izradili prve preu017eivjele nacrte Soluna. Glavni kopneni i pomorski putovi izmeu0111u zapadne Europe i Istanbula prolazili su, meu0111utim, sjeverno i juu017eno od grada, tako da je u osamnaestom stoljeu0107u bilo jedva desetak posjetitelja. Pedeset godina kasnije situacija se promijenila i nova predodu017eba o Solunu pojavila se u knjigama i u010dlancima, i imat u0107e znau010dajan utjecaj na evoluciju samog grada.

Para je bila katalizator. Prvi parobrod zaplovio je Levantom 1833. Naredne godine prvi parobrod prou0161ao je Dunavom. u010cetrdesetih godina devetnaestog stoljeu0107a britanske, francuske i austrijske linije povezale su Solun s najvau017enijim sredozemnim lukama. Parni stroj izmijenio je vrijeme i prostor, nametnuo utanau010denje reda plovidbe i standardizaciju, neu0161to nepoznato u epohi kada su ljudi ovisili o vremenskim prilikama i dobroj volji zapovjednika broda. Donio je i drugau010diji odnos prema putovanju: zbilo se u010dudo jer je putovanje iz austrijske u osmanlijsku prijestolnicu skrau0107eno s tri tjedna na tjedan; istovremeno se strahovalo da u0107e brzina uniu0161titi uu017eitak u putovanju i njegovu svrhu.u00a0

Jedan njemau010dki uu010denjak proveo je zimu 1841. u Solunu i hvalio se kako je u201csretniji od drugih putnika koji su uvijek u u017eurbiu201d. u017dalosno skrau0107ivanje vremena putovanja nemoguu0107e je izbjeu0107i u nau0161em u201cuu017eurbanom stoljeu0107uu201d, stajalo je u jednom od prvih vodiu010da.u00a0

u201cTri dana sau010duvanog vremena u trajanju putovanja, danas, kada su u017eeljeznice i ceste zamijenile jedra, atrakcije su od kojih se veu0107ina putnika ne mou017ee obraniti.u201d

Dok je u Gru010dkoj, Egiptu i biblijskim zemljama turizam rastao, Solun i njegovo balkansko zaleu0111e ostali su po strani. u201cJa sam prva Amerikanka koja je ikada posjetila Solunu201d, ponosno je 1839. pisala jedna juu017enjau010dka ljepotica svojoj sestri. Trideset godina kasnije putnici su jou0161 uvijek bili rijetkost.u00a0

Na parobrodu koji je isplovio iz Istanbula njemau010dki putnik upustio se u razgovor s francuskim trgovcem. Zau0161to ide u Solun, upitao ga je. u201cZbog provoda? U Solun? U taj dosadni i neutjeu0161ni grad, najgori meu0111u sliu010dnim istou010dnoeuropskim gradovima?u201d Pau0161a je, kau017ee, pohvalio njegov poduzetniu010dki duh jer posluje gdje se Europljani inau010de ne usuu0111uju, ali mu je preporuu010dio da sljedeu0107i put ode na Kretu u201cgdje mou017ee provesti ugodnu zimu i proljeu0107eu201d.

Nije svatko mislio da se isplati biti izlou017een riziku da vas razbojnici opljau010dkaju, pirati ubiju, ili podleu0107i kugi, koleri ili malariji.u00a0

u201cDru017eim da svaki Englez koji namjerava posjetiti unutrau0161njost Turske mora na umu imati geslo Le jeu ne vaut pas la chandelleu201d, zapisao je 1881. jedan novinar.

Druge ljude rizici su privlau010dili, kao i osjeu0107aj da se nalaze u srediu0161tu zbivanja.u00a0

u201cPutnik koji traga za pitoresknim ili bjeu017ei od obiu010dnoga ovdje u0107e pronau0107i u0161to u017eeliu201d, zapisao je povjesniu010dar i novinar William Miller 1898., u vrijeme kada je makedonsko pitanje bivalo sve aktualnije.

u201cTuristi ne dolaze u Makedoniju, ali kada dou0111u, vidjet u0107e predstavu kakve nema u drugim dijelovima Europe. Osim u0161to nadmau0161uje komiu010dnu operu likovima, kostimima i kompliciranom radnjom, scenografiju u010dine planine veu0107e i strau0161nije od u0161vicarskihu201d, rekao je mladi ameriu010dki novinar, uou010di same Mladoturske revolucije 1906.

Prije epohe turistiu010dkih vodiu010da savjesni putnici na Levant morali su se opremiti pouzdanom bibliotekom ako su se htjeli snau0107i u situacijama s kojima u0107e se suou010diti.u00a0

u201cPosebno mi nedostaje Woodov Opis ruu0161evina Palmire i Balbeka, vrlo vrijedan rad, ali teu0161ko ga je nabaviti, u dva toma, folio-izdanjeu201d, pisao je 1798. prijatelju John Tweddell, s gru010dkog arhipelaga.u00a0

u201cPostoji i knjiga koju je nedavno objavio Robinson, u dva toma formata octavo Pogled na ruu0161evine Palmire u sirijskoj pustinji. Dodajmo tome Orijentalno carstvo Anselma Bandurija, Kru0161u0107anski Carigrad Du Cangea, Napad na Homerovu topografiju Bryanta itd.u201du00a0

Ni putnik iz devetnaestog stoljeu0107a nije mogao izbjeu0107i obvezu opseu017enog u010ditanja. Murrayev Priruu010dnik iz 1840. u2013 najava novog doba u2013 savjetuje putnicima na Levant da bezuvjetno u201cosvjeu017ee pamu0107enje pomnim u010ditanjem Rjeu010dnika starina doktora Smithau201d i upuu0107uje ga na Gordonovu Povijest gru010dke revolucije za nedavne dogau0111aje, Nealeovu Povijest svete Istou010dne crkve za crkvene stvari te Istrau017eivanja u Gru010dkoj pukovnika Leakea i Thier schovu knjigu O cakonskom jeziku, za one koji u017eele provjeriti svoje znanje starogru010dkog sa suvremenim Grcima.

No Priruu010dnik je sadru017eao suu0161tinu i trebala je biti dovoljna. Bio je vodiu010d modernog tipa, s kratkim savjetima o samom putovanju, o tome u0161to treba vidjeti i gdje odsjesti. Murray, Baedeker i Isambert teu017eili su, kako je 1861. rekao sam Isambert u Opisnom, povijesnom i arheolou0161kom vodiu010du kroz Orijent, u201copskrbiti tu rista svim praktiu010dnim informacijama potrebnim za putovanje kakvo omoguu0107uju nova prijevozna sredstvau201d.

Nadahnut u201cminucioznim odnosom prema pojedinostima i u017eeljom da putniku uvijek bude koristanu201d, niu0161ta nije prepustio sluu010daju. Od montiranja mreu017ee protiv komaraca, do ishou0111enja viza i pisma preporuke, nabavke hrane, zapou0161ljavanja slugu i tumau010da i prikladnih darivanja (u201cpar engleskih piu0161tolja, nou017eevi, du017eepni dalekozor, igrau010dke za djecu i ukra si za dame… Novi brojevi u010dasopisa, karikature itd. iz Londona, vrlo su cijenjeni meu0111u engleskim stanovnicima Istokau201d).u00a0

Sve praktiu010dne potrebe na putovanju bile su obuhvau0107ene. Putnici su takou0111er u0161irili vlastite informacije, posebno o prehrani i bolestima. Jedan savjetuje da se u Makedoniji valja toplo obuu0107i, u010dak i ljeti, kako bi se izbjegla nagla zahlau0111enja. Drugi preporuu010duje jutarnju kavu i uu017eivanje u krastavcima.

Ekscentriu010dni i vrlo obrazovani David Urquhart u2013 slavan po uvou0111enju turskih kupatila u Englesku u2013 savjetovao je brijanje glave u201cda se sprijeu010di hladno znojenjeu201d, uzimanje u0161to manje tekuu0107ine (iz istog razloga) i samo jedan obrok dnevno, najbolje samo u201cpilav, jogurt i jaja… Pilav i jogurt su lagana i hranjiva jela i nisu neukusna.u201du00a0

Svi su uzimali kinin protiv mou010dvarne groznice po kojoj je Solun bio poznat. Preporuu010dena je i distanca spram lokalnog stanovniu0161tva. John Morritt jahao je 1798. kroz Tesaliju odjeven kao janjiu010dar da bi izbjegao opasnosti, ali 1830. janjiu010dara viu0161e nije bilo i europska odjeu0107a bila je ponajbolji nau010din da se pokau017ee nadmou0107. Opu0107i stav je bio u2013 Urquhart se s time ne bi slou017eio u2013 da je najvau017enije ne biti smatran lokalnim stanovnikom.u00a0

u201cDoista bi bilo smijeu0161no da engleski putnik nosi gru010dku ili neku orijentalnu odjeu0107u,u201d inzistirao je Murray, u201cosim ako savru0161eno poznaje lokalni jezik i obiu010daje, no u010dak i u tom nevjerojatnom sluu010daju, uvidjet u0107e da su engleska lovau010dka jakna, oprez i budnost neu0161to u0161to viu0161e od svega izaziva pou0161tovanje na Levantu.u201du00a0

Zateu010den pored tuu010dnjave u solunskoj ulici jedan je posjetitelj izbjegao nevolju u201czahvaljujuu0107i nau0161oj odjeu0107i jer smo smatrani Francima i strau017eari su nas pustili da uu0111emo u [gru010dki] konzulat, tako da smo tuu010dnjavu mogli promatrati s prvog katau201d.u00a0

Upravo taj prizor u2013 elegantno odjeveni putnik stoji na balkonu konzulata iznad tuu010dnjave u2013 savru0161eno opisuje nadmou0107nu rezerviranost kojom je veu0107ina europskih putnika prilazila misterijima Orijenta.

Dolazak

Tko je dolazio s mora ostavio bi za sobom otoke i uplovio u mirnije vode Solunskog zaljeva. S desne strane vidio bi poluotok Halkidiki i u daljini tajanstvenu Svetu goru. Lijevo se Olimp, dom bogova, nadvio nad breu017euljcima i pruu017eao do priobalne ravnice Vardarske doline. Jou0161 sat vremena plovidbe i gradske zidine bivale su sve vidljivijima.u00a0

u201cPogled na ovaj grad s mora vrlo je impresivanu201d, pisao je Henry Holland. u201cVidljiv je iz velike udaljenosti, smjeu0161ten na padinama strmih breu017euljaka (…) okruu017een visokim kamenim zidinama (…) kojima dominira utvrda sa sedam tornjeva. Kupole i minareti brojnih du017eamija uzdiu017eu se nad drugim zgradama i okruu017eene sveprisutnim u010dempresima ostavljaju dojam veliu010danstvenoga.u201d

Iz kojeg god kuta da je promatran, taj lijepi prizor nadahnjivao je na snatrenje. Opisavu0161i u201cpredivnu panoramu crvenih krovova, vitkih minareta, zelenila i egejske plavetiu201d, Goff i Fawcett zagledali su se u daljinu, u u201cvrh snijegom pokrivenog Olimpa, vrh Kuu0107e bogova. (…)u00a0

Prizor je takav, tako bistar da mou017ee posluu017eiti kao ilustracija orijentalne bajke. Nije li Orijent, uostalom, jedna velika bajka? Nisu li bijeli minareti i tajnovite stare kuu0107e, rode na krovovima, prosjak pored u010desme, kamenom poplou010dane ulice i, povrh svega, dubina plavog neba i zvjezdano nebo sama suu0161tina u010darolije i romanse?u201d

Jedna velika bajka? Treba reu0107i da su turisti vidjeli ono u0161to su htjeli vidjeti. Njihovi kulturalno odreu0111eni apetiti htjeli su biti zadovoljeni u2013 kako ne bi bili? u2013 i bili su zadojeni romantizmom kojim su vrednovali nove prizore, a ti su prizori povratno utjecali na stanje njihovih umova. Viktorijanski putopisci trudili su se prenijeti svoja intenzivno osobna iskustva, iako su ta iskustva naju010deu0161u0107e nalikovala jedno drugome. Konkretna stvarnost i ekonomsko stanje mjesta koje bi posjetili ne bi ih zanimali. Nisu pokazivali interes za kvalitetu tla, obim lokalne proizvodnje ili u010dvrstinu gradskih utvrda, u0161to je zanimalo posjetitelje prethodne generacije, manje optereu0107ene subjektivnou0161u0107u.u00a0

Sada, Istok je postao estetski konstrukt: Kompozicija slike tako je savru0161ena da se u010dini da je nastala u moru i iz mora, upravo onako kako najbolji dekorater izloga provjerava svoj rad s plou010dnika. Nizovi bijelih kuu0107a s crvenim krovovima, naglau0161eni vertikalama vitkih minareta, smjeu0161teni su u u0161irokom amfiteatru od gornje galerije drevnih zidina prema prosceniju dubokog plavog mora. U prvom planu je niska brodova, u pozadini su rumenilom obasjane planine, u sredini viu0161ebojne terase grada. Slika se doima nestvarnom u svojem savru0161enstvu.

Nalazili su prizor ponajviu0161e cijenjen u devetnaestom stoljeu0107u, a dade se sau017eeti u pitoreskno.u00a0

u201cOvo je jedan od ponajviu0161e pitoresknih gradova koje sam ikad ugledao s morau201d, pisao je 1839. M. svojoj sestri. Pitoreskno je nudilo novu vrst ljepote u odnosu na nekad omiljeno sublimno. Ono nije budilo strah ili osjeu0107aj beznau010dajnosti ljudske egzistencije, nego delikatnu refleksiju o harmoniu010dnom stapanju prirode i civilizacije, naglau0161enom njeu017enim padinama, gradacijom boja i ruu0161evinama.u00a0

Edward Lear putovao je Balkanom u potrazi za takvim prizorima i njegove skice Olimpa nad zaljevom dobri su primjeri tog u017eanra. Na jednoj slici manja skupina lokalnih muu0161karaca s tamnocrvenim fesovima, u tradicionalnim bijelim albanskim suknjama, sjedi na ogoljenom obronku unutar zidina Gornjeg grada. Ispod njih je u0161iroka prau0161njava staza koja vijuga pored u010dempresa i minareta dolje prema gradu, skrivena u letargiu010dnoj sumaglici kolovou0161kog poslijepodneva. U doba njegova posjeta harala je kolera, ali je Lear pronau0161ao nadahnuu0107e i u prljavu0161tini Donjeg grada.

u201cVidio sam beskonau010dno mnou0161tvo pitoresknih sitnica, u010demprese, minarete, ograu0111ene kuu0107eu201d, zapisao je prije nego u0161to ga je strah od karantene primorao na odlazak iz grada.

Pitoreskno je zadru017ealo svoju vlast i nad senzibilitetom posjetitelja kasnijih generacija, znatno nakon ruu0161enja obalnih zidova, kada je pogled s mora postao neprepoznatljiv. Prema francuskom Vodiu010du Joanne, zahvaljujuu0107i ruu0161enju obalnih zidina nastala je u201cnajljepu0161a promenadau201d u gradu, ali kako je modernitet na obalu doveo hotele i skladiu0161ta, tramvajske trau010dnice i uliu010dnu rasvjetu, u201cdajuu0107i toj novoj u010detvrti potpuno europski izgledu201d, oni koji su tragali za nekad naslikanim pejzau017eima naiu0161li su na prepreke.u00a0

u201cZidine koje su u0161titile grad prema moru uklonjene su, nau017ealost, u ovom razdoblju mira, u0161to je svakako praktiu010dno, ali nije pitoresknou201d, u017ealovao je struu010dnjak za klasiku J. P. Mahaffy. u201cModerni tramvaji i kola koja jure lijevo i desno duu017e pristaniu0161ne ulice uniu0161tili su orijentalno ozrau010dje grada i primoravaju vas da zatvorite ou010di kako biste povjerovali da se nalazite u orijentalnoj luciu201d, pisao je 1896. R. H. Russell.

Ipak, mnogim je strancima Solun ostao idealno mjesto za uu017eivanje u osobinama i ozrau010dju kakvih viu0161e nije bilo u neovisnoj Gru010dkoj, u201cratom i promjenamau201d liu0161enoj u201cu0161arma orijentalne arhitekture, pitoresknih du017eamija, minareta, utvrda i sarajau201d, kako kau017ee Lear. Dok su Atena i Beograd izbrisali tragove svoje osmanlijske prou0161losti, Solun se svodio na stil u2013 s u201cnepogreu0161ivo orijentalnim izgledomu201d u2013 koji se sve viu0161e isticao, jer je predstavljao anomaliju u europskom okruu017eenju, ali je zato bio sve viu0161e zavodljiv. u0160to su se svijet u2013 i Balkan u2013 intenzivnije mijenjali, grad se sve viu0161e doimao orijentalnim.u00a0

Jedan ili dvojica komentatora pokuu0161ala su se posvetiti dinamizmu grada i ljutito su reagirali na tiraniju knjiu017eevnog pomodarstva: u201cu010covjek ima potrebu da fanatike pitoresknog javno biu010dujeu201d, bjesnio je nezadovoljni novinar.u00a0

Njegova iritacija prekinula je kontinuitet jednog pristupa koji je uspio preu017eivjeti do Prvog svjetskog rata. Europski putnici zanemarili su modernizam i usredotou010dili se na ono u0161to su i dou0161li vidjeti.u00a0

Svladavanje stvarnosti

Nakon oduu0161evljenja uvijek bi nastupilo neugodno buu0111enje u spoznaji da grad u017eivi svojim vlastitim u017eivotom. u201cOvo je orijentalni grad o kojem mou017eete snatriti, ali tako da mu se ne pribliu017eiteu201d, zapisao je de Vogu00fcu00e9.

Takav pristup je po definiciji pripadao estetskom idealu pitoresknog, ljude je dru017eao na distanci, jamu010dio je razou010daranje, iritaciju, ili barem nevoljku prilagodbu, jer ono u0161to je izdaleka ou010daravalo raspru0161ilo bi se gledano izbliza. Posjetitelji Soluna gotovo su bez iznimke bili u0161okirani stvarnou0161u0107u uu017eurbane, multilingvalne trgovau010dke luke.u00a0

u201cMalo koje mjesto nudi takav kontrast izmeu0111u izvanjske ljepote i unutarnje zapuu0161tenosti i prljavu0161tineu201d, napisao je Murray 1884. u Priruu010dniku.u00a0

Takav sud imao bi veu0107u teu017einu da Solun nije nalikovao Izmiru, Bejrutu i samom Istanbulu. Kada bi putnici stupili na pristaniu0161te, osjetili bi razou010daranje, gau0111enje i tjeskobu pred mnou0161tvom neurednih ljudi koji gestikuliraju i opsjedaju obalu. Kada je krou010dio na sklizak drveni gat, Edward Lear osjetio je strah pred u201cgomilom Hebreja u crnim turbanima na samom rubu pristaniu0161tau201d, koji su u0161u010depali njega, njegova dragomana i prtljagu i odluu010dno krenuli prema hotelu, prethodno se svau0111ajuu0107i tko u0107e tu prtljagu nositi.u00a0

Melvilleii je nakratko posjetio grad dvije godine kasnije i bio fasciniran u201cgolemom guu017evom i neredomu201d kada je austrijski parobrod pristao u Istanbul: u201cZamislite golemu nakupinu odrpanaca svih naroda i svih boja koje krase tu svjetinu. Tuku se za nou0161enje velikih bala i zaveu017eljaja dronjaka, uz sve geste i uz brbljanje na svim jezicima ovoga svijeta, dok ih mornari s privezanih brodova prskaju vodom.u201du00a0

Prije nego u0161to bi se dokopao sigurnosti konzulata ili konau010diu0161ta, pridou0161lica bi morao svladati skladiu0161ta, carinarnice, gostionice i blatne uliu010dice u blizini luke. Pred vratima luke predivna se i svijetla panorama preobrazila u sivu, slabo osvijetljenu stvarnost, u u201czaguu0161ljive ulice, zapuu0161tene drvene kuu0107e, leproznih konstrukcija, s neopisivom kanalizacijomu201d.u00a0

U prostoru gdje i glavna ulica nije impresionirala veliu010dinom, u0161irokih bulevara nije bilo, ni prostranih trgova i vidikovaca kakvi su postojali u sanitarno urednim i planiranim urbanim sredinama zapadne i sjeverne Europe. u010cak je i Solunu sklon njemau010dki putnik Braun-Wiesbaden zapisao da je u201cunutrau0161njost grada razou010daravajuu0107a i (…) iritira u010dovjeka raspru0161enim iluzijamau201d.u00a0

u201cNakon u0161to sam ti opisao kako romantiu010dno grad izgleda izdaleka, ne smijem zaboraviti reu0107i da je prvo na u0161to sam naiu0161ao bila ribarnica, dugau010dak i mrau010dan prolaz natopljen najstrau0161nijim mirisima. Avaj! Toliko o romansi u turskom graduu201d, pisao je M. svojoj sestri.u00a0

Bazar je zapanjio jednog zbunjenog turista kao u201cpriliu010dno velik, ali prljav. Prolazi su uski, kao da su namijenjeni kravama, i smrde kao u0161tala.u201d Drugi nije mogao podnijeti smrad, u010dudan, slatkast, u201cneugodan, ali s aromatiu010dnim dau0161kom balzamau201d, pomijeu0161an s mirisima vlau017enog drva i janjeu0107eg loja. Otvorena kanalizacija zaudarala je neovisno o vremenskim prilikama, a njezin sadru017eaj nakupljao se uza zidine Donjeg grada, pored zlokobnih, vijugavih, lou0161e poplou010danih ulica, surovih i za najsnau017enije noge, ako bi se netko odluu010dio za dulje razgledavanje grada…u00a0

Taj u201cu017ealosni labirintu201d bio je iskuu0161enje za sve, pa i za najdobrohotnijeg posjetitelja. Kuu0107e su se izdaleka doimale privlau010dno, ali je iz neposredne blizine bilo ou010dito da su vrlo nesolidne.u00a0

u201cUlice nalikuju na Five Pointsu201d, zabiljeu017eio je Melville, imajuu0107i na umu poznati slam u New Yorku. u201cGnjile kuu0107e. Smrad trulog drva.u201d

U srediu0161tu grada su ljudske gomile i u010dopori pasa uznemirili i tako iskusnog putnika kakav je bio veleu010dasni Edward Clarke. Neuvjerljivo jeu00a0 opravdao svoj isuviu0161e sau017eeti opis Galerijeva slavoluka u2013 slavoluk je u ne posrednoj blizini glavnih gradskih vrata u2013 tvrdeu0107i da se u201cnalazi u prenapuu010denom dijelu grada, gdje je opasno zadru017eavati se, pa je zato moje prouu010davanje naiu0161lo na teu0161kou0107eu201d.

Zapadni posjetitelji teu0161ko su poimali osmanlijski grad. Mnogima, kao ni kasnijim zapadnim povjesniu010darima urbanizma, to uopu0107e i nisu bili gradovi. Nedostajali su im javni prostori poput trgova i bulevara. Bili su zau010dudno tihi jer se promet uglavnom nije odvijao na kotau010dima. Bili su mrau010dni i nou0107u opustjeli, a ulice nisu imale imenu0101, kuu0107e nisu imale brojeve.u00a0

Prvi detaljni plan Soluna izrau0111en je 1882., ali je zastario nakon katastrofalnog pou017eara 1890. u010cak ni vrijeme nije teklo na europski nau010din, niti su mujezinovi pozivi na molitvu bili od pomou0107i. Javnih sahat-kula bilo je malo, a u upotrebi su bila tri kalendara (zapravo u010detiri, ako rau010dunamo i u017eidovski). Kada bi netko nekoga upitao koliko je sati, morao je naglasiti pita li alla turca (rau010duna se od svitanja) ili alla franca.

Putnici su bili razumljivo zbunjeni, piu0161e Lucy Garnett, kada bi ih netko upitao: u201cU koliko sati je danas podne?u201d Opu0107oj dezorijentaciji pridonosili su i natpisi na trgovinama, pisani na jednom od u010detiri pisma, kao i razgovori vou0111eni na pola tuceta jezika, ili naju010deu0161u0107e nerazumljivim i trajno promjenjivim amalgamom tih istih jezika.

Drugau010dije su bile manire i obiu010daji: u sobama nije bilo uobiu010dajenog namjeu0161taja poput stolova i stolica, a ponau0161anje za vrijeme jela bilo je posebno bizarno: kako trenutak kada vam domau0107in rukom stavlja zalogaj u usta dou017eivjeti kao znak gostoljubivosti? Valjalo se nositi s u010dibucima i nargilama, obiljem pilava, sveprisutnim krastavcima, s viu0161e salata nego u0161to su Europljani navikli, mesom zau010dinjenim u010dudnim zau010dinima, vou0107em konzerviranim u sirupu, u0161erbetom i bozom, fermentiranim piu0107em, albanskom halvom i jogurtom. Solun je zapravo bio poznat po svojoj kuhinji u2013 jou0161 uvijek jest u2013 ali joj Europljani nisu bili skloni.

U star om vodiu010du stoji da je u201ckulinarska znanost Turcima nepoznata, a pogotovo znanost prehraneu201d. Takve poteu0161kou0107e putniku su nametale imperativ da pronau0111e mjesto gdje u0107e u201cpored orijentalne prljavu0161tine, raspadanja i nereda biti okruu017een europskom u010distou0107om i udobnostimau201d. Europa je postala pou017eeljna paradigma u svakom smislu. Viktorijanski putnici su komentirali, za razliku od njihovih prethodnika, razlike u pristupu higijeni, buci i mirisima i pokuu0161avali su stvoriti male otoke svoje civilizacije, utou010diu0161ta gdje u0107e se skloniti.u00a0

Odsjedanje u turskim karavansarajima i hanovima u2013 u0161to su u010dinili osmanlijski podanici u2013 Europljane je uu017easavalo. Mogli su ih podnijeti samo ako su odsjedali zajedno s Turcima u2013 kao geolog Warrington Smith u2013 ili kada bi putovali kroz unutrau0161njost gdje niu0161ta drugo nije bilo na raspolaganju.u00a0

u201cPutnici navikli na luksuzne hotele civilizirane Europe ne mogu zamisliti kakve ih patnje u010dekaju u obilasku pitoreskne unutrau0161njosti Turskeu201d, zapisala je Mary Adelaide Walker.u00a0

Dou0161avu0161i u han u Peli, mjesto sjeverozapadno od Soluna, prisjetila se uu017eitaka putovanja kroz u0160vicarsku, Njemau010dku i Francusku, gdje bi je dou010dekali elegantni mau00eetre du2019hu00f4tel, stubiu0161ta prekrivena tepisima, vjeu0161te sobarice i zagrijani, u010disti kreveti. U Peli su je dou010dekali neljubazni gostioniu010dar u u201codrpanom kaftanu, masnom turbanu i starom ovu010djem gunjuu201d, ou0161teu0107eni zidovi, polomljene stube, truli podovi, blatni od prokiu0161njavanja.u00a0

u201cu010covjek mora biti naoruu017ean posebnom vrstom energije i hrabrosti u017eeli li putovati kroz europska podruu010dja Turskeu201d, upozorio je Vodiu010d Joanne.

Prema Bouu00e9ovu zapisu iz 1840., prenou0107iu0161ta s ostakljenim prozorima, stolovima i stolicama moguu0107e je pronau0107i samo u glavnom gradu, Skadru, gradovima na Dunavu i u Solunu. Kako zahoda nije bilo, potrebe su se obavljale u dvoriu0161tima ili kroz prozore, u0161to je putnicima koji su spavali na otvorenom predstavljalo poseban rizik. Veu0107ina posjetitelja koji su posjedovali bilo kakav status smjestila bi se kod konzula, dok ne bi pronau0161li vlastiti smjeu0161taj. U Solunu je postojala jedna kavana gdje je vlasnik nudio dnevnu i spavau0107u sobu i galeriju na prvom katu.u00a0

Edward Lear 1848. pamti u201cLocandu, svojevrsni hotel, i posljednju sjenu europskog u2018smjeu0161tajau2019 izmeu0111u Istanbula i Kotorau201d. Poslije se pojavio hotel Benedetti gdje su gosti nakon doruu010dka mogli u srediu0161njem dvoriu0161tu uu017eivati u cigareti i kavi. To je vjerojatno ista ustanova koju je Vodiu010d Joanne nadmeno opisao kao une mauvaise auberge (uu017easno konau010diu0161te) u vlasniu0161tvu jednog Talijana.u00a0

James Baker 1874. spominje u201cdva hotela, umjereno udobnau201d.u00a0

Do 1890., buduu0107i da je u meu0111uvremenu stigla u017eeljeznica, situacija se bitno izmijenila: hoteli Colombo, Splendid Palace, du2019Angleterre, Imperial i Grand bili su moderne zgrade na novom pristaniu0161tu ili u franau010dkoj u010detvrti.u00a0

Balkan se dramatski mijenjao: u201cTko je spominjao Solun prije pedeset godina?u201d upitao se 1888. francuski pisac. u201cSamo antikvari. Danas svi govore o Solunu.u201d

Uz nevolje kakve su psi lutalice i djeu010daci s kamenicama, gradom su se bez pratnje kretali samo najhrabriji. Kulturalni posrednici i zau0161titnici bili su prijeko potrebni, posebno dragoman (tumau010d) i u010dauu0161 (tjelohranitelj). Oni su u ime putnika pregovarali o najmu konja i prehrani, nosili se s osmanlijskim sluu017ebenicima i pratili putnika kroz uske ulice Donjeg grada do mjesta njegova interesa.u00a0

u201cMoram se organizirati, ili, u0161to je isto, pronau0107i nekoga tko u0107e to uu010diniti za meneu201d, zapisao je August Choisy u kolovozu 1875.u00a0

Nikolaos Hadu017ei-Tomas bio je, po rijeu010dima njegova klijenta, u201cuzoran dragoman, snau017ean u010dovjek otvorena pogleda, odan, govori gru010dki, turski, bugarski, talijanski i snalazi se s francuskimu201d.

Rumunj Hermann Chary, tumau010d u hotelu Imperial za pet franaka dnevno, govorio je u201cteu010dno devet ili deset jezikau201d i bio je u Gordonovoj sluu017ebi u Egiptu, prije nego u0161to ga je zaposlio Whitman, dopisnik New York Heralda, za vrijeme Gru010dko-turskog rata 1897. Viu0161e ili manje jedina aktivnost u gradu u koju bi se prosjeu010dan Europljanin upustio sam bila je kupovina poklona na Velikom bazaru (Kapali u010daru0161ija), jednoj od najveu0107ih i najimpresivnijih natrkrivenih arkada u turskim provincijama.u00a0

u201cNakon razgledavanja i posjeta, ostalo nam je pogledati u010dega ima u trgovinamau201d, zapisale su gospou0111ice Irby i Mackenzie.

Tada, kao i danas, kupovina suvenira oduzimala je mnogo vremena i truda. Valjalo je izbjeu0107i nasrtljive u010distau010de cipela dok se prebiralo po ponuu0111enim cipelama, bodeu017eima, ruu017enim piu0161toljima, svili, hlau010dama protkanima zlatnim nitima, ruu017einu ulju i sagovima. Duu0107ani nisu nalikovali onima kod kuu0107e i zapravo u201cnije bilo u2018prodavaonicau2019 i robnih kuu0107a s mnou0161tvom razne robeu201d.

Potraga za autentiu010dnim, ta opsesija suvremenog turista, veu0107 je tada bila oteu017eana nou0107nom mu00f2rom modernog turizma u2013 konzumerizmom u2013 i lokalno tru017eiu0161te prilagodilo se posjetiteljima prije nego u0161to su to posjetitelji mogli shvatiti. Fotografi su nudili obilje rukom bojadisanih razglednica gradskih znamenitosti, etnografskih uliu010dnih prizora, lokalnih zanata i nou0161nje u2013 u201cprodavatelj limunadeu201d, u201cputujuu0107i mesaru201d, u201ccrnau010dki sluga u010davrlja ispred njezinih vratau201d u2013 pored raznolikih panorama i obilja spomenika.u00a0

Jedan putnik kupio je pribor za pisanje, par bijelih kou017enatih papuu010da i impresivan bodeu017e koji je izgledao u201cvrlo turskiu201d, da bi na njemu prekasno ugledao znak njemau010dkog proizvou0111au010da.

u201cVrlo dobro Du017eoni, u0161to god gospon pou017eeli, suveniri solunskiu201d, odzvanjalo je bazarom.u00a0

u201cSolunjani su odmah uvidjeli slabost zapadnjaka prema suvenirimau201d, zapisao je drugi putnik.u00a0

u201cVrlo brzo brojne trgovine pou010dele su izvrsno poslovati prodajom jeftinog nakita i starina, poput turskih sablji i piu0161tolja, gru010dkih bodeu017ea, albanskih futrola za streljivo i starih bizantskih i rimskih novu010diu0107a.u201du00a0

Grad je preobrazio sebe i svoju prou0161lost u robu. Ono u0161to je u gradu ostalo nepromijenjeno bilo je i prezirano i cijenjeno jer je bilo drugau010dije. Ono u0161to se mijenjalo i prilagou0111avalo u201ceuropskoj civilizacijiu201d sama je Europa trau017eila, ali istodobno i u017ealila zbog potiskivanja u201corijentalnog u017eivotau201d, njegovih u201cboja i pitoresknog ozrau010djau201d.