Službeno proglašena Godina čitanja 2021. bliži se kraju, ali (to već i vrapci znaju) čitanje nema roka trajanja i knjige nikad neće izaći iz mode! Mi, nekima možda već dobro poznate knjižarke u Frakturinoj Knjižari, već mjesecima revno preporučujemo najbolje od suvremene beletristike za odrasle, no došao je trenutak da vam prenesemo svoje oduševljenje i zaljubljenost u ljepotu i dubinu svijeta književnosti za djecu. Mala napomena: ako nas ne vidite odmah pri ulasku u Knjižaru, možda smo se sanjarski zadubile u čitanje neke slikovnice u nedavno preuređenom dječjem kutku, otkrivši novi svijet. Želimo vas učiniti dijelom važne misije koju imamo (i vrlo ozbiljno shvaćamo) – promovirati čitanje od najranije (i svake) dobi te se uvijek i svugdje boriti za – čitanje! Bez milosti.

No, krenimo otpočetka. Prije nego što uopće počnete razmišljati o strateškom promicanju čitanja kod djece, potrebno je odvojiti vrijeme za kvalitetnu pripremu i uređenje dječjeg kutka za čitanje. Budući da smo u svakodnevnom susretu s novim knjigama, njihovim (konstantnim!) slaganjem, organizacijom i razmještajem, možda vam savjeti s knjižarske prve linije (u kombinaciji s malo roditeljskog iskustva) mogu biti korisni. 

Savjeti za uređenje dječjeg kutka – friško i knjiško:

1. Odredite mjesto gdje ćete napraviti kutak, ako ga još nemate. Ako ga i imate, promislite je li mjesto primjereno i ispunjava li funkciju pozivanja na čitanje ili su mu potrebni novi duh i izgled – pečat djetetove i vaše osobnosti. Svi, ponajviše djeca, bolje i brže reagiraju kad postoji emocionalna povezanost, a to vrijedi i za prostor. Svakako, bilo bi dobro da bude blizu prirodnog izvora svjetla, kraj prozora ili balkonskih/dvorišnih vrata, a poslije dodajte i usmjereno svjetlo, tj. neku svjetiljku. Ne znate li odmah kamo biste smjestili svoje buduće carstvo dječjih knjiga, neko vrijeme samo promatrajte dijete. Osvijestite djetetovo kretanje po kući, gdje prirodno i spontano voli boraviti, u koji se kutak najradije nesvjesno povuče na igru ili čitanje. Pritom ne odbacujte djetetove signale, možda će vas iznenaditi. Iako vam se na prvu neće činiti mogućim napraviti kutak za čitanje u ormaru s kaputima, ispod kuhinjskog stola (osim kad je vrijeme usisavanja), u kadi (za one hrabre), dajte mašti na volju i razmišljajte izvan okvira. Možda se i iznenadite, a nećete ništa izgubiti ako barem probate. Za djecu koja vole biti u pokretu (i za roditelje koji su čitajući pomislili: “A, ne, moje dijete nikada ne miruje, ovo mi ne bi uspjelo”) pokušajte nešto slično. Proglasite hodajući kutak, pomični kutak, kutak na kotačićima, lako prenosivi čitateljski stolac ili bilo što slično što mislite da bi moglo upaliti. Istina, neka djeca vole slijediti roditelje u stopu i (očito odraslima nevidljivom niti kojom su vezani za maminu nogu) nekim se čudom uvijek stvore u prostoriji u kojoj se nalazimo nama iza leđa. Hodačima, dakle, dajte neki predmet ili signal da proglašavate vrijeme čitanja: “Čuj (ime), sada počinje posebno vrijeme, a to je vrijeme čitanja. Zato ću ti dati plašt čitateljske supermoći, pa mi možeš čitati naglas dijelove koji ti se sviđaju dok ja razvrstavam robu.” Tada stvarno djetetu vežite plašt; mlađa djeca na to će vrlo vjerojatno odmah reagirati. Može to biti kamenčić koji čuva čitateljske tajne, gumb sretnog čitača, čarobni štapić vile čitateljice, počasna čitateljska medalja… ideja je bezbroj! Vi najbolje znate što će zainteresirati i potaknuti mališana. (Postoji samo jedno pravilo: NEMA obećanja nagrade za čitanje na ekranu. Ekrani su zaključani iza trideset brava i lokota. Bez milosti, sjećate se? A to vrijedi i za odrasle.)

2. Uredite kutak: napravite od toga zajednički projekt i u njega uključite dijete. Možete mu npr. dati i ime, što pojačava osobnost i emocionalnu uključenost spomenutu u prethodnom koraku. A može biti i jako zabavno. Svaki od elemenata koji planirate upotrijebiti – svjetiljka, tkanina (zavjese i jastuci), police, stolac za čitanje, biljke i slično – može biti izvor kreativnog nadahnuća. Poigrajte se! Posebnu pozornost pridajte osmišljavanju polica za knjige. To ne mora biti polica ili ormar u klasičnom obliku. Kutije, košare, različiti držači, ladice, čak i prenamijenjene platnene vreće, sve je dobrodošlo. Ipak, u razmišljanju kako organizirati odlaganje knjiga vodite se načelom njihove preglednosti, vidljivosti i lake dostupnosti. Neka police budu nadohvat djetetove ruke i u razini očiju, da ono samo može knjige nesmetano uzimati i vraćati. Knjige ne bi trebale biti nagurane i stisnute, neka među njima bude malo prostora da se ne bi oštetile prilikom vađenja s police ili vraćanja na nju. Naravno, u dječjem kutku veća je i češća opasnost od gužvanja i potrganih stranica, no to ne znači da ne možete organizirati književnu ljekarnu i odvesti knjige na popravak zajedničkim snagama. 

3. Stigosmo do najzanimljivijeg dijela – punjenja polica knjigama! Skupite sve knjige koje želite smjestiti u dječji raj za čitanje. Ako vam ih nedostaje ili trebate kvalitetne i lijepe dječje knjige, znate gdje ih možete pronaći. Nemojte knjige samo potrpati po policama (ovo progovara knjižarka u meni!). Složite ih. Dopušten je svaki kriterij kojim se vodite u slaganju, dokle god vama ima smisla. I ovdje možete prepustiti vodstvo djetetu, ali to ne znači da ga samo pustite da spremi knjige na policu. Potaknite ga da ih SLOŽI. Da pronađe neko vlastito načelo sličnosti jer pritom vizualizira i apstrahira pravilnosti koje uočava na apstraktnoj razini i uči ih klasificirati, što je mnogo mentalnih procesa u tako jednostavnom zahtjevu. Budite prisutni, zanimajte se za njegov način razmišljanja i prihvatite knjige razvrstane po obliku, životinjama, šarenim slovima na naslovnici, boji kose likova i slično. Zadivite se genijalnom idejom. I za malo starije čitatelje ovo može biti zanimljivo iskustvo i izazov – složiti knjige prema žanru, temi, domaćem ili stranom autoru. Razmještaj knjiga po policama ima mnogo snažniji učinak nego što se na prvi pogled možda čini. Slikovnica je prvi djetetov susret s vizualnim narativom; lijep, uredan i poticajan dječji kutak za čitanje pravi je mali muzej slika u kojem djeca svakodnevno mogu boraviti. Neke od knjiga možete složiti klasično, tako da bude vidljiv hrbat (na nož, rekli bismo knjižarskim jezikom) ili ih okrenuti frontalno, tako da im bude vidljiva naslovnica (na lice). Baš kao što je kod nas u Knjižari. 

4. Ukrasite kutak. Za ovu interaktivnu aktivnost trebat će vam djetetova pomoć. Prepustite vodstvo djetetu i dopustite mu da ispuni kutak črčkarijama, predmetima emocionalnog značenja, igračkama, zanimljivostima. Neka se u njemu osjeća dovoljno dobro, zaštićeno i sigurno da otplovi u svijet knjige koju čita. Možda će ponekad čitati naglas svojim plišancima, na policama napraviti krevetić za lutke, poželjeti napraviti šator. Uživite se u zaigrano čitanje i pomozite mu ostvariti zamišljeno (trebat će mu roditelj saveznik u naumu, ali i osoba koja će znati što je izvedivo, a što se mora prilagoditi mogućnostima). Osim polica za knjige, imajte stolac ili jastuk na kojemu dijete čita te stolić, bankinu ili dio ravne površine gdje mu ponekad možete ostaviti grickalicu. Idealno je popodne uz knjigu, čaj i kekse, zar ne? Tako je manje-više i u dječjem svijetu…
 
5. Predvidite i mjesto za sebe unutar kutka. Teoretičari dječje književnosti i razni promicatelji čitanja od najranije dobi uvijek ističu važnost nečega što se naziva joint reading, tj. zajedničko čitanje. Dječja je knjiga specifična zbog toga što omogućuje da istovremeno u njoj uživaju i odrasli i djeca, a kvalitetnu slikovnicu po tome možete i prepoznati – po angažiranosti i uključenosti koje traži i od odraslih kao i od djece, gdje je odraslomu jednako zanimljivo tijekom čitanja kao i djetetu. Dijete vas neće (možda!) stalno tražiti da mu čitate, ali ostanite mu blizu makar se dosađivali, dremuckali ili nezainteresirano listali knjigu praveći se da čitate (možete dobiti nekoliko minuta mentalnog mira dok ono čita). Tko se ikada počeo igrati legićima s djetetom, a završio nesvjesno razvrstavajući kockice po boji ili obliku, zna o čemu pričamo. Možda se uspijete neopazice iskrasti iz dječjeg kutka u svoj kutak za čitanje i nastaviti s uživanjem u svojoj knjizi. Nemate svoj kutak? Vratite se na početak teksta i slijedite korake od 1 do 5. Osim toga, tražite li inspiraciju za dobru knjigu, uvijek nas možete posjetiti u našoj Knjižari! 

Zaigranost čitanja: postmodernističke slikovnice

Vjerojatno ste primijetili da su zabava i igra glavni pokretači svega i dio većine prethodnih koraka u osmišljavanju idealnog mjesta za čitanje u dječjem svijetu. Zato su nas u izboru slikovnica koje ćemo preporučiti ovoga puta zanimale one koje se na bilo koji način poigravaju s tekstom, riječima, slovima, čak i s čitateljima ili svojim likovima. Željele smo, za početak, istaknuti slikovnice koje na specifičan način objedinjuju i povezuju likovnu/vizualnu umjetnost, čitanje i igru. Takve se slikovnice nazivaju postmodernističkima, što pojednostavljeno znači da glavna tema nije ono o čemu priča ili pripovjedač govore, već ono što se s tekstom događa i učinak koji ima na čitatelja. Osim toga, neke od njih su autoreferencijalne (tj. upućuju same na sebe) i metafikcijske (tj. tematiziraju prelaske granica, pa ne znamo točno gdje neka priča završava, a druga počinje). Zašto su takve slikovnice korisne za mlađeg čitatelja iako on ne razumije spomenute termine? Povećana interaktivnost i involviranost koje slikovnice traže od čitatelja (odrasla osoba može ih i potaknuti), skretanje pažnje na detalje iz različitih konteksta i povezivanje različitih umjetničkih medija unutar korica knjige konceptualni su izazov dječjem čitatelju. Možda ih neće razumjeti odmah, možda ih i ne treba razumjeti u potpunosti, no dovoljna je već i rana senzibiliziranost na dinamičnost teksta. Učinak (posebice) postmodernističkih slikovnica jest poticanje razvijanja višeslojne i razgranate pismenosti i aktivne uključenosti (mlađeg) čitatelja.

Kao prozor u zaigran svijet slikovnica preporučujemo:

1. Gricko – čudovište koje gricka knjige; Emma Yarlett

Veseli žuti i simpatični Gricko nestašno je biće koje voli grickati sve i svašta, ali posebno knjige. Gricko je u punom smislu riječi pravi knjiški moljac koji grickajući različite knjige postaje i njihov sudionik: upada na večeru Zlatokosi, uz Crvenkapicu se suočio s velikim, strašnim vukom, a pomaže i poznatom Janku… Gricko će potaknuti maštu vama i vašoj djeci te ćete i vi nakratko postati sudionici svima nam poznatih bajki koje smo čitali kao djeca i koje se još uvijek rado čitaju po cijelom svijetu (uz, naravno, malo drukčiju verziju zahvaljući našem Gricku). Uz vesele ilustracije i razne “prozorčiće” koji se otvaraju i zatvaraju, listajući ovu slikovnicu lovit ćete veselog Gricka u njegovim nestašlucima unutar tuđih priča te se nepovratno vezati uz to maleno, nestašno biće. 

Helena 

2. Stablo knjiga; Paul Czajak i Rashin Kheiriyeh

Stablo knjiga, u prijevodu Milene Benini, priča je o upornom i pametnom dječaku živuće mašte koji, nakon što gradonačelnik zbog incidenta s knjigom koja mu je pala na glavu zabrani sve knjige u njegovom gradu, odluči vratiti priče u život. U međuvremenu je život bez knjiga postao nezamislivo dosadan i neispunjen, restorani bez kuharica više ne znaju spremati slasna jela, učitelji bez udžbenika ne mogu predavati, a knjižnice postaju prostori bez svrhe. Ova prekrasna priča sa živopisnim ilustracijama namijenjena je mlađem uzrastu te uči djecu, istovremeno podsjećajući odrasle, na neizmjernu važnost knjiga, pripovjedanja i pisane riječi. Ujedno potiče dječju kreativnost i stvaranje novih ideja, bitnost novih početaka i kako odlučni pojedinac može itekako utjecati na pozitivan rasplet naizgled bezizlazne tužne situacije.

Tamara

3. Velika tvornica riječi; Agnès de Lestrade i Valeria Docampo 

Ova višestruko nagrađivana slikovnica zavodi maštovitim zapletom i odvodi nas u zemlju u kojoj ljudi mogu koristiti samo one riječi koje su kupili. To (očekivano) stvara probleme onima koji nisu baš pri novcu, ali jesu pri gomili emocija koje bujaju u njima. Prikaz je to i ljudi koji žele promovirati sebe kroz stvari koje posjeduju i često podilaze kulturi podlog konzumerizma te kroz materijalne vrijednosti valoriziraju druge oko sebe. Ilustracije savršeno pridonose atmosferi koja prelazi iz tamnijih tonova u svjetlije te vjerno dočaravaju unutarnja stanja
likova koje susrećemo, a koji nas ostavljaju potpuno ushićenima i punima empatije. Dvije su učinkovite idejne smjernice koje pogađaju čitateljevu nutrinu – ljubav prema jeziku i zahvalnost za isti te iskrena potreba za izražavanjem svojih misli i osjećaja. Ustvari, kompleksna je to priča i za djecu i odrasle, bolno istinita, puna lepršave strepnje, sitnih radosti, neizbježnih tuga i beskrajne topline.

Kristina

4. Pisma na kraju šume; Jasna Jasna Žmak i Jelena Oroz

Slikovnica na razigran i šaren način postavlja u središte problema pitanje važnosti slova, čitanja i pisanja. Glavni junaci šumske su životnije koje, jer ne znaju slova i ne znaju pisati, ne mogu krtici na rođendan. No, krtica zna sva slova, ali ona zna i slova koja mogu skakati, plivati, slova od oblaka i vatrometa, naopaka slova. Osim toga, ne postoji prepreka za odlazak na rođendan! Osim što je pisana velikim tiskanim slovima pa i čitači početnici mogu vježbati čitanje, ova slikovnica može poslužiti kao sjajan povod za razgovor o tome što sve slova mogu. Pusitite dječjoj (i svojoj) mašti na volju i uvjerite se da slova nisu samo za označavanje riječi već vode vrlo zanimljiv i neobičan život.     

Tea

5. Vuk koji je ispao iz knjige; Thierry Robberecht i Grégoire Mabire

“Strašan, velik i opasan” crni vuk, zbog nereda u sobi jedne djevojčice, ispadne iz svoje knjige te promptno dolazi u neugodan susret s proždrljivom kućnom mačkom pa je, osim potrage za novom pričom i knjigom u kojoj bi se mogao nastaniti, primoran pobjeći od njezinih zubi. Na svom putu prepunom avantura susreće, među ostalima, djevojčicu s crvenom kapom koja uplakana iščekuje vuka kako bi mogla dovršiti svoju priču, no vuka iz nekih neznanih razloga nema. Stoga naš simpatični junak odluči pomoći. Knjigu osim interesantne priče krase i simpatične ilustracije, a namijenjena je predškolskoj djeci. Nenametljivo ih potiče na razmišljanje i povezivanje različitih likova i priča čime uspijeva animirati i rasplamsati dječju maštu, razvija sposobnost dedukcije te ujedno motivira za daljnje čitanje i pričanje priča.

Tamara

6. Pastele se vraćaju kući; Drew Daywalt i Oliver Jeffers

Nakon što su se pastele u prvom dijelu pobunile i otišle u štrajk jer nisu željele crtati isto ono što i njihov vlasnik, u ovoj slikovnici veseli i zaigrani dvojac autora želi pomoći pastelama da se na siguran način vrate kući. Pratimo ispisane poslane razglednice gdje pastele mole svojeg nemarnog vlasnika da dođe po njih. Kako to da pastele mogu štrajkati, putovati ili slati razglednice? Zato što je u svijetu književnosti sve moguće! Slikovnica na jednostavan način svojim humorom progovara djeci, ali u mnogim trenucima i odraslima pa je iskustvo zajedničkog čitanja oplemenjujuće i poticajno. Djeca će vidjeti razglednice s različitih dijelova svijeta, naučiti da se ni u književnosti ni u crtanju ne moraju nužno slijediti zadana pravila, a možda požele izgraditi vlastitu utvrdu pastela. Pomozite im u tome, vaše unutarnje dijete bit će vam zahvalno. I svakako, pošaljite kome razglednicu!

Tea  

Knjige, ponovimo, nisu prolazne, niti će ih zamijeniti ekrani. No o tome u sljedećem tekstu – doskora!

Zaigran pozdrav iz Knjižare!