Naslovi koje smo pripremili ove veljače neće te ostaviti ravnodušnima! Tematska i žanrovska šarolikost naših knjiga učinit će tvoju biblioteku posebnom, a početak godine uzbudljivim. Priče koje smo odabrali povest će te na nevjerojatna putovanja. Prepusti se čaroliji i ispuni dane pričama koje će zagrijati tvoje srce i potaknuti maštu.
Virginia Woolf, Dnevnik spisateljice: Djelići bivanja iz dnevnika Virginije Woolf (Bodoni, 2024.)
Iz tisuća napisanih stranica njezin je suprug Leonard Woolf priredio najvažnije zapise. Woolf ispisuje poticajno štivo koje morate “imati kraj jastuka ako želite izdržati u bilo kojoj vrsti stvaralaštva”. Kultnu knjigu prvi put čitamo na hrvatskom, a sjajan prijevod s engleskog potpisuje Anda Bukvić Pažin.
Thom Jones, Noćni vlak (Bodoni, 2024.)
Baš kao i Raymond Carver, Jones se poput svoga mračnog blizanca čitavog života borio s alkoholizmom, lošim zdravljem i depresijom, a književni je uspjeh doživio relativno kasno. Slavu je preko noći ostvario objavljivanjem priče “Boksač u trenutku predaha” u The New Yorkeru, suprotno tamošnjoj uredničkoj politici. Njegove su priče posvećene Vijetnamu, nasilju, ovisnostima i boksu, vještini koja će Jonesu obilježiti stvaralaštvo, ali i život.
Zbirku priča s engleskog je prevela Patricija Horvat.
Milan Milišić, Oficirova kći (Bodoni, 2024.)
Jedini roman velikog dubrovačkog pjesnika Milana Milišića napokon u Hrvatskoj! “Njegov je roman posvećen Dubrovniku u kojem se živi s mukom, između pripadanja i nepripadanja.” Oslikava Dubrovnik kakav nećete vidjeti na razglednicama. Oficirova kći posveta je i velikoj ljubavi očeva i kćeri.
Ivica Đikić, Beara: Dokumentarni roman o srebreničkom genocidu (Bodoni, 2024.)
U proširenom izdanju Đikić se “osim Beare, dotaknuo i srpskog odnosa prema Srebrenici u proteklih gotovo trideset godina”. Piše “o svom ‘junaku’ bez patetike i mržnje; on pokušava, osim razgonetanja slijeda događaja, proniknuti u svijest koja ih je učinila mogućim; jer, zlo na ovako širokoj skali vrlo je ozbiljan pothvat, nije to stvar trenutačne inspiracije, hira ili zlovolje”. Knjiga koja u punoj veličini sagledava prvi genocid u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.
Ryūnosuke Akutagawa, Nada i strah
Najutjecajniji japanski pisac 20. stoljeća bio je uzor Borgesu, Brodskom, Kurosawi, a obožava ga i Haruki Murakami. Akutagawino pripovijedanje na originalan način spaja Istok i Zapad. Njegove priče “prikazuju hladan, gotovo intelektualan odnos prema životu, cinizam, uzvišenu bol i apsurdni humor”.
Priče je izabrao, preveo s japanskog i priredio Vojo Šindolić.
Dror Mišani, Mogućnost nasilja (Fraktura, 2024.)
Nakon hita Nestao, koji su čitatelji obožavali, izraelski majstor krimića vraća se s istražiteljem Avrahamom u Mogućnosti nasilja. Kovčeg s eksplozivnom napravom pronađen je kraj dječjeg vrtića. Bomba, srećom, nije eksplodirala, ali dolazi i anonimna prijetnja: ovo je samo početak. Hoće li Avi Avraham poslušati vlastiti instinkt? Može li riješiti naizgled nerješiv slučaj? Drugi slučaj Mišanijeva istražitelja objavljen je na dvadeset jezika, a s hebrejskog ga je prevela Laila Šprajc.
Ljudmila Ulicka, Kuga (Fraktura, 2024.)
Stigla je Kuga – novi roman disidentske ruske autorice. Hladna noć 1939., dvije godine nakon vrhunca Staljinova terora. Među putnicima koji vlakom iz provincije kreću prema Moskvi znanstvenik je Rudolf Ivanovič Majer, koji istražuje cjepivo protiv plućne kuge. Kad se uskoro otkrije da je Majer zaražen, na scenu stupa Staljinova tajna služba. Ulicka je scenarij po kojem je nastao ovaj roman napisala prije četrdeset godina, a knjiga je prvi put u Rusiji objavljena 2020. Za hrvatsko izdanje s ruskog ju je preveo Igor Buljan.
Reinhard Kaiser-Mühlecker, Krivolovci (Fraktura, 2024.)
Na tragu Camusova Stranca, autor Reinhard Kaiser-Mühlecker u svom naoko seoskom, ali zapravo snažnom egzistencijalističkom romanu Krivolovci govori o podrijetlu i nesigurnosti u svijetu koji se radikalno mijenja. Roman je ispunjen bojama i mirisima gornjoaustrijskih sela, potragom za ljubavlju i životnim smislom, borbom za opstanak i protiv iskonskog nasilja u sebi.
S njemačkog ga je preveo Andy Jelčić.
Daisy Lafarge, Paul (2024.)
Frances je šutljiva i povučena pariška studentica. Nakon traumatičnog prekida iz Grada Svjetla odlazi na jug Francuske na farmu Noa Noa. Tamo upoznaje šarmantnog i tajanstvenog Paula. Paul je u početku strpljiv, brižan i zavodljiv, no ubrzo postaje manipulator i nasilnik, ono od čega želimo pobjeći pod svaku cijenu. Daisy Lafarge za ovaj je roman osvojila prestižnu nagradu Betty Trask Award, a s engleskoga ga je prevela Marina Veverec.
Add comment