Nakladnička kuća Bodoni, specijalizirana za klasike, suvremene klasike i slikovnice, osnovana je prošle godine, a na našoj književnoj sceni ističe se pomnim odabirom naslova i sjajnim dizajnom knjiga, koje dolaze s prepoznatljivom kutijom.

Bodoni je, među ostalim, objavio nanovo napisani Sarajevski Marlboro – zbirku priča Trojica za Kartal Miljenka Jergovića, novi prijevod klasika F. M. Dostojevskog Zločin i kazna – prijevod Tatjane Radmilo – i to prvi nakon pedeset godina, a u izdanju Bodonija uskoro nas očekuje još jedan kultni roman Dostojevskog – Idiot, u prijevodu Ivane Peruško. Bodoni je prošle godine objavio i sjajnu slikovnicu Svjetlana Junakovića Tata u pidžami, nedavno nagrađenu prestižnom nagradom umjetničke udruge Knjiga u centru, Ovca u kutiji.

I u godini koja slijedi Bodoni je pripremio niz iznenađenja: autobiografski roman talijanske prevoditeljice i aktivistice Natalije Ginzburg Obiteljski rječnik, u prijevodu Ane Badurine, koji prati ljubav, političke progone i smrt supruga Leonea Ginzburga, žrtve nacista. Tu je i Dnevnik spisateljice Virginije Woolf, dojmljiv prikaz unutarnjeg života slavne autorice, podjednako obilježen bitkama i trijumfima, koji stiže u prijevodu Ande Bukvić, a očekuje nas i sjajan roman nobelovca Patricka Modianoa U kavani izgubljene mladosti, u prijevodu Manuele Džankić, koji maestralno portretira Pariz 1950-ih, tajni svijet pisaca, kriminalaca, pijanaca i lutalica.

Bodoni priprema novitete i za najmlađe: originalnu slikovnicu Sam i Julija nizozemske autorice Karine Schaapman – u prijevodu Josipe Dvoraček – čije stranice kriju uzbudljivi Mišji svijet, te slikovnicu Zašto? slovenske autorice Lile Prap, koja će razotkriti brojne životinjske tajne. Zašto zebre imaju pruge? Kako to da nilski konj u jednoj noći može pojesti 40 kg trave? Ovu sjajnu slikovnicu prevela je Anita Peti-Stantić.

Ostale naslove koje Bodoni priprema 2023. pronađite u nastavku!

1. Patrick Modiano: U kavani izgubljene mladosti (Bodoni, prevela s francuskog Manuela Džankić)

U kavani izgubljene mladosti zadivljujući je portret Pariza iz 1950-ih, tajnog svijeta pisaca, kriminalaca, pijanaca i lutalica. Djelomično inspiriran krugom zloglasnog i karizmatičnog Guyja Deborda, roman je usredotočen na zagonetnu, lutalačku figuru Louki, koja privlači svačiju pažnju. Očima četvero vrlo različitih pripovjedača, uključujući i samu Louki, promišljamo njezin lik i sudbinu, dok Modiano, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2014., istražuje teme identiteta, sjećanja, vremena i zaborava koje su u središtu njegove čarobne i duboko dirljive umjetnosti.

2. Natalia Ginzburg: Obiteljski leksikon (Bodoni, prevela s talijanskog Ana Badurina)

Natalia Ginzburg, podrijetlom iz ugledne intelektualne židovske obitelji Levi, jedna je od najvažnijih talijanskih književnica, prevoditeljica i intelektualki dvadesetog stoljeća. Supruga Leonea Ginzburga, pisca, novinara i književnog urednika, početkom 1944. u rimskoj kaznionici Regina Coeli mučili su i ubili njemački nacisti, o čemu, između ostaloga, govori ovaj autobiografski roman; književni dragulj i trijumf duha, ljudskosti i spisateljske vještine, koji je autorici donio jednu od najprestižnijih talijanskih književnih nagrada, Premio Strega.

3. Karina Schaapman: Sam i Julija (Bodoni, prevela s nizozemskog Josipa Dvoraček) 

Vizualno fascinantna i međunarodno uspješna slikovnica Karine Schaapman i Tona Bouwera o miševima Samu i Juliji, koji su potpuno različiti a ipak se vole zajedno igrati! Njihov odnos nudi niz svakodnevnih situacija s kojima će se djeca lako identificirati – igranje vani, strah od nepoznatog, vodene kozice, odlazak u trgovinu, pečenje palačinki… Specifičnost ove slikovnice jest što donosi makete uzbudljivog Mišjeg svijeta, prepune detalja za proučavanje i razvijanje koncentracije!

4. Lila Prap: Zašto? (Bodoni, prevela sa slovenskog Anita Peti-Stantić) 

Slikovnica poznate i nagrađivane slovenske spisateljice i ilustratorice Lile Prap donosi pregršt zanimljivih podataka o životinjama. Zašto zebre imaju pruge? Možda nose pidžame? I kako to da nilski konj u jednoj noći može pojesti 40 kg trave? Slikovnica je vizualno atraktivna i pozitivno će utjecati na dječji estetski odgoj. Isto tako, potaknut će djecu na maštanje, uputiti ih u misterij prirode i pozvati na daljnje istraživanje životinjskog svijeta!

5. Virginia Woolf: Dnevnik spisateljice (Bodoni, prevela s engleskog Anda Bukvić) 

Dnevnik spisateljice neprocjenjiv je vodič kroz umjetnost i um Virginije Woolf, koji je njezin suprug složio iz zapisa što ih je autorica vodila tijekom dvadeset sedam godina, a reflektiraju njezino vlastito pisanje, knjige koje je čitala te ljude i prizore iz života. Prvi zapis datira iz 1918., a posljednji tri tjedna prije njezine smrti 1941. Između tih trenutaka odvija se unutarnji život – tjeskobe, trijumfi i kreativne vizije – jedne od najvećih književnih ikona našeg stoljeća.

6. Fjodor Mihajlovič Dostojevski: Idiot (Bodoni, prevela s ruskog Ivana Peruško)

Knez Miškin mladi je muškarac koji se vraća u Rusiju nakon dugog boravka u Švicarskoj. Povratkom u Rusiju on ulazi u “salon” – metaforu društva, u kojem, kako će se vidjeti na kraju, ljudi poput njega nemaju što tražiti. 

Idiot je jedan od najznačajnijih romana ne samo u opusu slavnoga ruskog romanopisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog već i svjetske literature uopće. Do sada su objavljena dva prijevoda romana Idiot na hrvatski – Ise Velikanovića 1935. i Zlatka Crnkovića 1975. No svaki je jezik plastičan i živ instrument komunikacije koji odražava zeitgeist, zbog čega se mijenja i prilagođava kroz vrijeme i u vremenu. Budući da Idiot pripada vrhovima svjetske književnosti i dio je obvezne školske lektire, novi suvremeni prijevod Idiota, koji je čitateljima u izdanju nakladničke kuće Bodoni omogućila Ivana Peruško, od iznimne je važnosti.

7. Ivan Lovrenović, U sjeni fantoma (Bodoni)

Ivan Lovrenović, jedan od naših najvažnijih suvremenih pisaca, u novom romanu vraća se temama koje ga inače intrigiraju: obiteljskoj propasti, izboru, ne vlastitom krivnjom, poražene strane u Drugome svjetskome ratu i posljedicama koje to nosi, od nestanka oca nadalje. 

Lovrenović u sedam poglavlja, kroz dvadeseto i dvadeset prvo stoljeće, vodeći junake ove tipične, a drugačije povijesti jedne hrvatske obitelji putevima bosanske provincije, Sarajeva i Zagreba, ispisuje roman, ne samo o fantomima jedne obitelji nego, još više, o fantomima i duhovima prošlosti koji progone ove prostore. Maestralno napisan, s korištenjem stvarnih dokumenata, U sjeni fantoma fikcija je duboko ukopana u turbulentno dvadeseto stoljeće, koja se s tim duhovima obračunava na jedini mogući način – suočavanjem, bez skrivanja i patetike, kao vrhunsko umjetničko ostvarenje koje staje uz bok najboljim svjetskim proznim djelima slične tematike.

8. Danijel Žeželj, Nestajanje (Bodoni)

Nestajanje, grafički roman jednog od naših najznačajnijih strip-crtača Danijela Žeželja, umjetnički je dijalog s djelom i književnim preokupacijama Franza Kafke. Nije to prvi put da se Žeželj upušta u dijalog s djelom (i sudbinom) nekog velikog umjetnika – dovoljno je prisjetiti se sjajnog albuma Fractalia, koji se u petnaest epizoda iz slikareva života bavi biografijom Vincenta van Gogha – baš kao što nije prvi put da propituje okamenjena čitanja ili mitove (i industriju) koji ih prate. Estetski nadmoćan i idejno zaokružen, ritmičan i žeželjevski snovit, ovaj grafički roman delikatno je pripovjedno tkanje veće od zbroja svojih (sjajnih) dijelova, intrigantna i uzbudljiva posveta jednog velikog umjetnika drugome. 

9. Anton Hansen Tammsaare, Novi vrag u selu (Bodoni, preveo s estonskog Boris Vidović)

Roman Novi vrag u selu Antona Hansena Tammsaarea klasik je europske književnosti jednog od najvažnijih estonskih pisaca 20. stoljeća. Kroz originalnu priču o Sotoni koji se spušta na zemlju da bi živeći život zemljoradnika Jürke spasio Pakao od “zatvaranja” – Tammasaare propituje teme koje dominiraju njegovim književnim opusom: društvenu nepravdu i religijsko licemjerje te neumornu potragu za istinom i pravdom. U sjajni roman o vragu koji želi iskupiti svoju dušu  ugrađeni su mitološki i biblijski elementi, pa se ovo djelo kultnoga estonskog pisca – ujedno posljednje koje je Tammsaare napisao – čita kao epska priča i trajno upisuje u širu europsku, a sada i domaću književnost.

Veselimo se novim naslovima klasika i slikovnica!