Autor: Martina Vidaić

Naš autor Miljenko Jergović dobitnik je nagrade za euro-balkansku suradnju Ismail Kadare, koja će mu biti uručena na Euro Balkan Film Festivalu 4. studenoga u Rimu, u prostoru Casa del Cinema. 

“Ismail Kadare jedan je od meni najvažnijih i najdražih pisaca. On je klasik mog, balkanskog svijeta, a pritom je i jedan od najvećih i najneobičnijih europskih pisaca dvadesetog stoljeća. Izrastao pod najgorom staljinističkom diktaturom u Europi, te iza ne jedne, nego iza nekoliko željeznih zavjesa, Ismail Kadare stvorio je djelo moćnije od svih životnih i povijesnih okolnosti koje su ga zadesile. Meni je čast da se moje ime nađe u istoj rečenici s imenom Ismaila Kadarea”, rekao je Jergović u intervjuu za Corriere della Sera. 

Nagradu je dobio za svoju posljednju knjigu prevedenu na talijanski Sarajevo, plan grada, u prijevodu Estere Miočić. 

“Sarajevo je drugačiji grad, uvijek drugačiji. Četrdeset ili pedeset godina dovoljno je da grad doživi duboke promjene u razdoblju mira, a kamoli u vrijeme rata ili tijekom smjene različitih država. Sarajevo, plan grada hibridna je, nimalo jednostavna knjiga, jer nije posve jasno što je stvarno, a što izmišljeno, što pripada životu mjesta (ili grada), a što životu pojedinca i njegove obitelji. Meni je važno da je objavljena na talijanskom jeziku. […] Moja prevoditeljica Estera Miočić morala je uložiti golemu brigu, energiju i talent u svoj rad: beskrajno sam joj zahvalan na tome”, istaknuo je Jergović. 

Sarajevo je jedan od onih gradova koji su ušli u memoriju čovječanstva više puta: prvi put kada je Gavrilo Princip ispalio svoj sudbonosni metak, drugi put 1984., kada su u njemu održane Olimpijske igre, a treći put devedesetih tijekom opsade. Grad je to koji ima specifičan duh. Sarajevo je i dosada bilo junakom mnogih romana i priča, naravno i onih Miljenka Jergovića, no u Sarajevu, planu grada postalo je knjigom. 

I dok pripovjedač šeće ulicama i trgovima, prisjećajući se odrastanja, likova s kojima je drugovao ili pak onih o kojima je tek čuo neku priču te drugih koji su ušli u urbanu legendu, pred nama se zida jedan grad. Sarajevo nisu samo zgrade i mahale, poznati i nepoznati kuci, parkovi i aleje, već je to grad koji pulsira bȉlom svojih stanovnika, njihovim sudbinama, jer jedino oni, heroji i zločinci, znani i neznani junaci svojih ulica, čine njegovu istinsku povijest i grade njegov mit. 

Sarajevo, plan grada nije ni spomenik ni spomenar, ni bedeker ni putopis po jednome gradu – to je grad sam, knjiga u kojoj ima mjesta i za sadžije i sveučilišne profesore, i za lokalne lude i liječnike, za sve one o kojima nijedna povijest neće napisati ni retka, ali bez kojih nijedne povijesti ne bi bilo. Sarajevo, plan grada knjiga je kakvu bi svaki grad poželio imati, ali koju je mogao dobiti samo onaj čiji pisac u njemu više ne živi.