Ovotjedni preporučeni naslovi nisu posebno radosni, ali nijedan od njih nije nas ostavio u mračnom raspoloženju!
Zločin i kazna; Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Radnju i značaj ovog romana više-manje svi znaju, barem u grubim crtama. Zločin i kazna prisutna je u hrvatskoj kulturi i školstvu već stotinjak godina i postala je praktički sinonim za visoku, “ozbiljnu” književnost. Upravo zbog toga iznenađuje koliko tekst oživljava u ovom novom, osvježenom prijevodu, jer dobro poznati likovi, mjesta i situacije stječu novu aktualnost, postaju bliži i relevantniji. Pomalo uniforman i današnjem čitatelju uštogljen jezik prethodnih izdanja ovdje je zamijenjen lepezom individualnih idiolekata i tečnim i dinamičnim opisima, pri čemu sadržajna strana nimalo ne gubi na zanimljivosti. Ovo izdanje zorno pokazuje zašto je vrijedno uvijek iznova prevoditi i osuvremenjivati klasike.
Nikola
Te sitnice; Claire Keegan
Smješten u Irsku 80-ih godina koju obilježava burno ekonomsko razdoblje prepuno siromaštva i političkih previranja, Te sitnice je roman ispunjen božićnom atmosferom iza čijih se lampica ne krije vesela i blagdanska priča. Glavni junak Bill Furlong, trgovac ugljenom, iznenada postaje svjedokom strašne sudbine žena i djece u Magdalenskim praonicama koje su pod upravom Crkve. Dvojbu koju je Claire Keegan stavila na leđa svog junaka: okrenuti leđa ili pomoći onima u nevolji, nešto je s čime se lako poistovjetiti. Živi opisi koje autorica stavlja pred čitatelje i karakterizacija likova pobuđuju kritičnost kojom roman obiluje, ali i nadu u ljudskost i humanost.
Helena
Druga Noina arka; Josip Mlakić
Topao i podatan jezik trećeg antiutopijskog romana Josipa Mlakića potpaljuje um kao životinjska tijela peć-arku glavnih junaka. Dva protagonista, iako svjetonazorski daleko, nužno moraju surađivati i to ponajviše u borbi protiv samoće. Polako ponestaje i snova o budućnosti te budno počinju promatrati prošlost i prebirati po nekim davno donesenim odlukama. Koliko smo svjetova već uspjeli uništiti i što je potrebno da bi se uspostavila ravnoteža na zemlji i možemo li uopće utjecati na prirodne nepogode pitanja su koja će zaokupiti svakog čitatelja. Bitno je samo da počinjući s čitanjem ovog romana svu nadu ostavi za sobom.
Kristina
Sanjaju li androidi električne ovce?; Philip K. Dick
Svakako poznatiji po svojoj filmskoj adaptaciji Blade Runner, Dickov roman dijeli sa svojom ekranizacijom osnovne obrise priče, ali je u izvedbi nemjerljivo otkačeniji, pomaknutiji, psihodeličniji. Naravno, i dalje je u središtu lovac na glave Rick Deckard, čija je jedina želja u distopijskom svijetu razorene prirode i prenapučenosti, gdje pojedinci žive nesigurnim i osamljenim životom, posjedovati pravu, živu ovcu za kućnog ljubimca. Ta ga želja i motivira da prihvati opasan posao lova na odbjegle androide za koje se sumnja da su razvili svijest. Međutim, uzbudljiva i napeta priča samo je okvir unutar kojega se autor na inovativan način suptilno dotiče uobičajenih SF tema – ekološke katastrofe, umjetne inteligencije, rasta stanovništva – kako bi zagrebao u dublje pitanje suosjećanja i odnosa s drugim bićem, bilo ono živo ili neživo.
Nikola
Čovjek bez sudbine; Imre Kertész
Imre Kertész u romanu Čovjek bez sudbine na neobičan način problematizira jedan od najmračnijih trenutaka u ljudskoj povijesti. Intimistička je to priča o dječaku židovskog porijekla koji iz vlastite perspektive pripovijeda o grozotama nacističke Njemačke. Sam roman vješto i bez patetike balansira između osobne priče i šireg konteksta, pri čemu glavni protagonist nikada ne žali sama sebe, već sa svojevrsnim odmakom od turobnosti same situacije istu promatra kao nepristrano, nalazeći i u najbeznadežnijim situacijama nešto životno, a samim tim i lijepo. Nemili događaji dječakovoj životnoj spoznaju pridaju dublju dimenziju, a dječja naivnost omogućuje mu da gotovo sve okolnosti promatra s lakoćom.
A ako poželite uživo porazgovarati o knjigama, uvijek nas možete naći u Mislavovoj 17!
Add comment