Novi vrag u selu; Anton Hansen Tammsaare
Roman estonskog klasika gogoljevska je priča o ruralnom društvu u Estoniji na prijelazu stoljeća. U središtu radnje je Jürka, jednostavan seljak nadljudske snage koji se doseljava sa ženom u napuštenu kuću u neimenovanu selu. Naravno, pri dolasku se Jürka odmah suočava s postojećim strukturama moći u čijim se meandrima slabo snalazi, bilo da je riječ o lokalnom moćniku koji ga izrabljuje u zamjenu za osnovne životne potrepštine, birokratskom aparatu ili Crkvi. Uvjeren da je vrag koji je došao na zemlju iskupiti dušu, Jürka se povinuje svim zahtjevima koji mu se nameću, nekako uvijek izvlačeći deblji kraj. Novi vrag u selu, zamišljajući figuru apsolutnog zla kako pokušava živjeti poštenim životom, progovara upravo o nemogućnosti da se bude dobra osoba u lošem svijetu.
Nikola
Max,Mischa i ofenziva Tet; John Harstad
John Harstad obrađuje donekle univerzalne ili pak uvriježene teme pripadanja, prijateljstva, osobnog i kulturnog identiteta, ljubavi, rata, nostalgije i želje za samoostvarenjem na raznim poljima. Međutim, autor likove (kao i njihovo djelovanje i aspiracije) bravurozno smješta u kontekst vremena, okolnosti, i što je najvažnije, pomno bira misaoni proces koji prethodi svakoj radnji, ili ide usporedno s istom, na način da se sa svim iznesenim izuzetno lako možemo poistovjetiti te na neki način i sebe samog zamisliti u nekoj od tih uloga. Sam roman obiluje divnim digresijama koje u suštini formiraju okosnicu svakog zapleta. Ovo je jedno od onih rijetkih djela u kojima čitatelja prati osjećaj kako je autor predočio sve što umije i zna. Srećom, u ovom konkretnom slučaju riječ je o izuzetno puno toga.
Ivo
Čiope; Fernando Aramburu
Roman Čiope, osim po autorovoj pripovjedačkoj vještini i energiji, drukčiji je od prethodnog roma Patria. Čiope nemaju čvrstu strukturu, njihovi likovi nisu nositelji ideja, već samo prolaznici u potrazi za vlastitom svrhom postojanja. Njihov svijet je cijeli izgrađen od emocija, strahova, pitanja. Glavni lik, ujedno i narator, okupio je oko sebe plejadu bizarnih, mračnih i okrutnih likova. Iznimka je pas Pepa, koji mu donosi ponešto radosti. Pritom, baš onda kad je odlučio popustiti pred naletima mučnog preživljavanja, uletio je u vrtlog tragikomičnih situacija. Retrospekcije koje se većinom odnose na slike iz djetinjstva, pomažu mu da rasvijetli neke događaje, svoje odluke, svoje crte karaktera, pa čak i konačnu odluku da završi svoj život. Čiope su luda vožnja mračnim kutovima ljudskog uma, iscrpna analiza obiteljskih odnosa, i velika saga o napuštanju nade, koja pak uvijek leti nad našim nepredvidljivim životnim putovima.
Kristina
Civilizacije; Laurent Binet
Autor HHhH i Sedme funkcije jezika napisao je roman alternativne povijesti u kojem postavlja pitanje kako bi izgledala povijest da se otkriće Amerike nikada nije dogodilo. Da su Vikinzi došli do Srednje Amerike, donijeli starosjediocima europske bolesti ali i upoznali ih s obradom željeza, da se Kristofor Kolumbo nije uspio vratiti u Europu, i da su dinastijske borbe Inka natjerale princa da se odvaži preko mora, bi li Europa, rastrgana vjerskim ratovima, bila sposobna odoljeti osvajaču? Binet spekulira o tom scenariju gradeći svoj roman kao kolaž različitih povijesnih žanrova (saga, putopisni dnevnik, kronika i avanturistički roman), izvrće eurocentričnu perspektivu i iznosi na vidjelo hirovitost i apsurde europske povijesti.
Nikola
A za dodatne preporuke, slobodno navratite u Mislavovu 17!
Add comment