Autor: Martina Vidaiu0107

Nakon cijele godine provedene u u010ditanju stotina knjiga i redovitom sastajanju kako bi raspravljali o njihovim kvalitetama i manama, uredniciu00a0Book Reviewa New York Timesau00a0odabrali su 10 najboljih knjiga 2025. godine.

U romanima koji nas vode od bojiu0161ta Prvog svjetskog rata do suvremenih u0161vedskih plesnih klubova, pa sve do hodnika samostana u ruralnoj Australiji, kao i od nacistiu010dkih filmskih studija do njujoru0161kih umjetniu010dkih galerija u kojima imigranti trau017ee osjeu0107aj pripadnosti, njihovi izbori iz podruu010dja fikcije nude u0161iroke, razgranate priu010de o aktualnim i bezvremenskim temama, ispriu010dane sa u017earom i stilom. Ne u010dudi stoga u0161to se na njemu nau0161ao i novi hit Daniela Kehlmanna Kao na filmu, inspiriran u017eivotnom priu010dom slavnog njemau010dkog redatelja Georga Wilhelma Pabsta.

Kehlmann je u ovom romanu pokazao da i u knjiu017eevnosti mou017ee biti kao na filmu ako autor majstorski montira povijesne u010dinjenice i fikciju. Teu0161ko je reu0107i bi li se njegov junak Georg Wilhelm Pabst, jedan od najveu0107ih njemau010dkih filmskih redatelja svoga vremena, slou017eio s ovakvom interpretacijom svoje u017eivotne priu010de, ali morao bi piscu u010destitati na umijeu0107u da nam prenese unutarnje sukobe i moralne dvojbe umjetnika koji se u naponu stvaralau010dke snage zatekne u reu017eimu Treu0107eg Reicha.

I stvarni Pabst, bau0161 kao u ovom romanu, od tog se reu017eima pokuu0161ao spasiti bijegom u Hollywood, gdje mu ni dogovori s velikom Gretom Garbo nisu donijeli slavu kakvu je priu017eeljkivao i kakvu je imao kod kuu0107e.

Pabstovi filmovi bili su meu0111u umjetniu010dki najuspjeu0161nijima 1920-ih, a obiljeu017eili su ih druu0161tvena i politiu010dka pitanja, duboki psiholou0161ki uvidi, nezaboravne u017eenske protagonistice i sukobi pojedinca s kulturom i druu0161tvom.

I sam Kehlmann u romanu oslikava taj sukob kroz pritiske druu0161tva i industrije s kojima se nose njegovi junaci.

Pabst se u0161kolovao u Beu010du, a s 20 godina zapou010deo je karijeru kazaliu0161nog glumca u Zu00fcrichu. Nastupao je u Berlinu, New Yorku i Salzburgu u Austriji prije nego u0161to se okrenuo filmu. Njegov prvi uspjeu0161an film kao redatelja bio je Die freudlose Gasse (1925.; Bezradna ulica), koji je postao meu0111unarodno poznat kao sumorno autentiu010dan prikaz u017eivota u inflacijom optereu0107enom poslijeratnom Beu010du.

Tijekom 1920-ih i 1930-ih zauzeo je ljeviu010darski stav pa tako filmovi sadru017ee jau010di naglasak na meu0111uodnosu druu0161tvenih uvjeta i pojedinca. Iako je uspjeu0161no iu0161ao u korak s velikim promjenama na filmu, kao u0161to je prijelaz iz nijemog u zvuu010dni, do sredine 1930-ih ukupna kvaliteta Pabstovih filmova opadala je.

No sve ono u0161to mu se dogau0111alo kad se spletom okolnosti vratio u domovinu, gdje mu nude da opet snima, ali po narudu017ebi Hitlerova Ministarstva propagande, Danielu Kehlmannu bilo je sjajan materijal za roman o pojedincu na vjetrometini povijesnih zbivanja. Kroz retrospektive, introspektivne trenutke i interakcije s drugim likovima, roman istrau017euje kako prou0161lost oblikuje sadau0161njost, kako se ljudi nose s gubitkom umjetniu010dke slobode i kako se bore za ou010duvanje vlastitog identiteta u turbulentnim vremenima. Prou0161lost je prikazana kao izvor identiteta, ali i teret koji ih sputava u sadau0161njosti.

Stvarni Pabst se u Njemau010dku vratio na pou010detku Drugog svjetskog rata gdje je reu017eirao povijesne filmove koje mu je nametnuo nacistiu010dki reu017eim. Iako je kasnije tvrdio da prezire te filmove te je nakon rata snimio nekoliko filmova u kojima strogo kritizira nacistiu010dku vlast, suradnja s Treu0107im Reichom ga je obiljeu017eila i ometala u karijeri.

Kao na filmu ipak nije samo portret jednog u010dovjeka, nego i duboka meditacija o mou0107i filma, krhkosti ljudske savjesti i cijeni koju plau0107amo za odluke koje donosimo u izazovnim vremenima. Kehlmannov elegantan stil i uvjerljivost u ou017eivljavanju jedne epohe, ali i duhovitost u nagau0111anju o redateljevim mukama u010dine ovaj roman istovremeno napetim trilerom i pomalo sarkastiu010dnom moralnom dramom ostavljajuu0107i u010ditatelja da se zapita gdje je granica izmeu0111u umjetnosti i odgovornosti i koliko kompromisa mou017ee podnijeti ono u0161to zovemo opu0107im dobrom.

Knjigu prevela Latica Bilopavloviu0107 Vukoviu0107.