Autor: Martina Vidaiu0107

Frakturin autoru00a0Josip Mlakiu0107u00a0dobitnik je ovogodiu0161njeu00a0nagrade Fran Galoviu0107, koja se dodjeljuje za najbolju objavljenu knjigu hrvatskih autora na temu zaviu010daja ili identiteta.
Prosudbeno povjerenstvo u sastavuu00a0Maja Kuu0161eniu0107 Gjerek,u00a0Antun Paveu0161koviu0107u00a0iu00a0Ratko Cvetniu0107u00a0(predsjednik) jednoglasno je odluu010dilo da se nagrada Fran Galoviu0107 zau00a02025. godinuu00a0dodijeli Josipu Mlakiu0107u za romanu00a0Rekvijem (Fraktura, 2024.).

u201eNajprije u017eelim zahvaliti u017eiriju u0161to su upravo mome romanu dodijelili ovu nagradu, koja mi je vau017ena iz jou0161 jednog razloga. Nagrada Fran Galoviu0107, u010dini mi se, jedinstvena je nagrada na hrvatskom knjiu017eevnom prostoru jer nagrau0111uje posebnosti unutar tog prostora. Dolazim iz bosansko-hrvatskog povijesnog kruga i zapravo je ova nagrada ujedno i nagrada jeziku iz kojeg dolazim u2013 toj posebnoj varijanti hrvatskog jezika, za koju je Miroslav Krleu017ea jednom rekao da je to najljepu0161i jezik koji postoji na ovim prostorima, a nazvao ga je jezikom bosanskih muslimana. Iako su taj jezik u knjiu017eevnu tradiciju uveli bosanski franjevci, pa u010dak i u historiografiju i druge znanstvene disciplineu201c, rekao je Mlakiu0107 u svom obrau0107anju nakon dodjele.

Rekvijemu00a0Josipa Mlakiu0107a snau017ean je roman u dva dijela: o spaljenoj Bosni Eugena Savojskog i o danau0161njoj isprau017enjenoj zemlji bez nade. Kroz povijest i sadau0161njost Mlakiu0107 piu0161e o nestajanju, iseljavanju i upornosti u010dovjeka da preu017eivi.

U obrazlou017eenju nagrade iz povjerenstva istiu010du kako u romanuu00a0Rekvijemu00a0Mlakiu0107 prepoznatljivim rukopisom prepliu0107e povijesne slojeve i knjiu017eevne nadogradnje stvarajuu0107i snau017enu refleksiju o sudbini Hrvata u Bosni i Hercegovini. Njegov romaneskni diptih, liu0161en utjehe i naivnog heroizma u201epredziu0111au201c, otvara pitanje povijesnog identiteta i nestajanja bosanskih Hrvata kroz stoljeu0107a obiljeu017eena progonstvima, iseljavanjima, geopolitiu010dkim prevarama i gubitkom civilizacijskog kontinuiteta.

Na tragu Andriu0107eve i Lovrenoviu0107eve slike Bosne, u kojoj vrijeme prolazi, a nesreu0107a ostaje ista, Mlakiu0107 prikazuje kako se povijest Hrvata u BiH ponavlja u2013 svaki put u novim oblicima patnje i razaranja. U tom kontekstuu00a0Rekvijemu00a0nije samo povijesni roman nego i meditacija o nestanku u2013 o onome u0161to ostaje kada nacionalna supstanca pou010dne iu0161u010dezavati iz svoga stoljetnog prostora.

u201eRomanu00a0Rekvijemu00a0neka je vrsta, u0161to je u017eiri jako dobro primijetio, testamenta u2013 to je roman jednog naroda u nestajanju. Zapravo ja dajem glas tom narodu i njegovu jeziku, u0161to je jou0161 jedna poveznica s ovom nagradom i njezinim propozicijama. Kroz ovaj roman u017eelio sam progovoriti i o evoluciji tog jezika, koji je fra Stjepan Margetiu0107, u010diji sam stil koristio za pisanje svog fiktivnog zemljopisa, pou010detkom sedamnaestog stoljeu0107a nazivao iliriu010dkim bou0161njau010dkim jezikom u2013 stoljeu0107e i pol prije Ilirskog pokreta u Hrvatskoj. On dakle taj jezik, kojim govore bosanski Hrvati, tako naziva. Taj se jezik, osim u0161to se mijenjao, mijenjao i u svojem nazivu. Imamo tako iliriu010dki, iliriu010dko-bou0161njau010dki jezik, a kako kau017ee Krleu017ea u2013 i jezik bosanskih muslimana. U Bosni i Hercegovini to je potom bio srpsko-hrvatski jezik, a danas imamo hrvatski jezik, u kojem se ta posebnost podrazumijeva. To mi je jako vau017eno jer je hrvatski jezik time samo bogatiji, za jou0161 jednu svoju komponentu kojoj su nemjerljivo pridonijeli pisci poput Lovrenoviu0107a, Ive Andriu0107a i drugihu201c, objasnio je Mlakiu0107.

Dodao je i kako je u roman pokuu0161ao ugraditi sve te varijante jezika koje postoje u ranim ljetopisima iz osamnaestog i devetnaestog stoljeu0107a.

u201eU drugom dijelu romana potpuno sam izbjegavao karakteristiu010dne rijeu010di nau0161eg govora, jer sam htio pokazati da je to kraj evolucije tog jezika u2013 da je dou0161ao do svog kraja. Nau017ealost, tradicija sve manje ima utjecaja na razvoj novih generacija, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. A u Bosni i Hercegovini taj je proces bru017ei i dinamiu010dniji, jer u017eivimo gotovo u raspadnutom civilnom druu0161tvu, gdje je taj proces, u010dini mi se, doveden do kraja. Tu tradiciju viu0161e nema tko nastaviti. Najvau017eniji pisci koji dolaze iz bosansko-hrvatskog kruga su, na sreu0107u, dvije u017eene, u0161to mi je jako drago u2013u00a0Gorjanka Lujanoviu0107u00a0iu00a0Magdalena Blau017eeviu0107u00a0u2013 a u njihovu se jeziku ta tradicija viu0161e ne nazire. Ti su procesi globalni i prisutni svuda, pa i ovdje, u ovom nau0161em posebnom kraju. Jou0161 jednom zahvaljujem jer ste nagradili i mene, a samim time i jezik iz kojeg dolazimu201c, rekao je Mlakiu0107.

Svoju romanesknu temu Mlakiu0107 razvija kroz dva paralelna pohoda u2013 onaj Eugena Savojskog na Sarajevo krajem 17. stoljeu0107a te onaj Livnjaka Zlatka Daliu0107a prema finalu Svjetskog prvenstva 2018. godine. Od vremena Savojskog do nau0161ega doba ta u2013 nekou0107 najveu0107a etniu010dko-religijska skupina u Bosni u2013 postaje najmanja.u00a0Rekvijemu00a0tako rastvara simboliu010dno i stvarno zrcalo naroda u nestajanju. Posebnu vrijednost djelu, smatraju iz povjerenstva, daje ou017eivljavanje druu0161tvenog konteksta kroz autentiu010dne, ali i dopisane franjevau010dke kronike i ljetopise.

U srediu0161tu prvog dijela nalaze se trojica fratara koji, u201erazapeti veu0107 viu0161e od dva i pol stoljeu0107a na vjetrometini izmeu0111u Istoka i Zapadau201c, unatou010d starosti i prijetnjama, odluu010duju ostati u Kraljevoj Sutjesci i brinuti se za one ostatke ostataka koji ne u017eele pristati na svoj geopolitiu010dki usud. Najmlau0111i meu0111u njima, fra Stjepan Begiu0107, zapou010dinje pisanje ljetopisa kako bi sebe i svoje sau010duvao od optuu017ebi u201eda je bau0161 njihov narau0161taj iznevjerio povijesnu misiju ou010duvanja katoliu010dke Bosneu201c. U drugom dijelu romana, pod nazivomu00a0u201eJuu017enije od rajau201c, Mlakiu0107 se u2013 upravo u u010dasu trijumfa hrvatske nogometne reprezentacije u2013 vrau0107a jednoj od svojih omiljenih varijacija: biblijskoj slici u201emrtvih koji pokapaju svoje mrtveu201c.

u201eRekvijemu00a0je roman pamu0107enja i odgovornosti, priu010da o borbi protiv zaborava i povijesne nepravde. Neoptereu0107ena suviu0161nim iluzijama, Mlakiu0107eva dvodijelna saga pokazuje i autorovu jasnu svijest o vremenu u kojem piu0161e. Stoga u0107e u010ditatelj laku0161e razumjeti njegovu gorku napomenu o povijesti Hrvata u BiH kao beskrajnoj farsi. Svi su ti elementi naveli u010dlanove povjerenstva na jednoglasnu odluku da se ovogodiu0161nja nagrada Frana Galoviu0107a dodijeli upravo Josipu Mlakiu0107u za romanu00a0Rekvijemu201c, zakljuu010dio jeu00a0Ratko Cvetniu0107, predsjednik povjerenstva.

u010cestitamo nau0161em autoru na ovom velikom priznanju!