Doktor Glas Hjalmara Söderberga
Autorica: Marija Ott Franolić
Puno sam razmišljala i čitala o klasicima – zašto su mi toliko privlačni i zašto im se imam potrebu vraćati? George Steiner kaže da su klasici “knjige koje čitaju nas” a Italo Calvino da su to knjige čije se značenje nikad ne iscrpljuje do kraja, pa ih možemo vidjeti u novom svjetlu svaki put kad ih čitamo, a sviđa mi se i duhovita definicija Umberta Eca koja kaže da su klasici knjige koje svi mrze jer su ih morali čitati u školi!
Pa iako su sve te definicije točne, trebali bismo pitati švedske srednjoškolce što misle o naslovu koji ovdje kanim preporučiti – nadam se da ga ipak baš ne mrze, jer u njemu svakako mogu pronaći puno intrigantnih tema.
Doktor Glas Hjalmara Söderberga (prev. Željka Černok, Disput, 2013.) prvi put je objavljen 1905. godine. Lijepo je napisan i vrlo je aktualan – glavni lik, liječnik Tyko Gabriel Glas, piše dnevnik i iz njega upoznajemo jednog osebujnog čovjeka koji je pun proturječnosti. Čitajući njegova razmišljanja nećete se moći odlučiti – je li on narcisoidan, poremećen, emocionalno osakaćen, je li opasan čovjek ili tip kojeg treba žaliti – a možda je sve to istovremeno?
Normal
0
false
false
false
EN-GB
X-NONE
X-NONE
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:8.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:107%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,sans-serif;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:”Times New Roman”;
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;
mso-ansi-language:EN-GB;
mso-fareast-language:EN-US;}
Priča će se zahuktati kad mu u ordinaciju dođe jedna mlada žena i počne mu se žaliti na svoga muža. I tu će se otvoriti brojne teme – čovjekov odnos prema moralu i sposobnost da drugima čini zlo, pravo na dostojanstvenu smrt i eutanaziju, što uopće znači biti sretan, a tu su i feministička pitanja imaju li žene pravo slobodno raspolagati svojim tijelom i rađati kad žele, a ne kad moraju? I kakve sve posljedice žene trpe kad muškarci odlučuju o njihovim sudbinama?
Pogledajte cijelu preporuku za čitanje ovog romana
https://www.youtube.com/watch?v=vpwKvRMjKFg&t=110s
Normal
0
false
false
false
EN-GB
X-NONE
X-NONE
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:8.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:107%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,sans-serif;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:”Times New Roman”;
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;
mso-ansi-language:EN-GB;
mso-fareast-language:EN-US;}
O Doktoru Glasu smo u listopadu raspravljali na čitateljskoj radionici Kabinet čuda koja se odvija u knjižari Fraktura, a financira je Grad Zagreb.
Disputova biblioteka Na tragu klasika sadrži mnoge dragulje u kojima možete uživati. Primjerice, često se vraćam romanu Karen Blixen: Babettina gozba (prev. Đurđica Žlebačić-Sorensen, Disput, 2011.), čak sam ga i preporučivala za čitanje.
Normal
0
false
false
false
EN-GB
X-NONE
X-NONE
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:8.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:107%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,sans-serif;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:”Times New Roman”;
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;
mso-ansi-language:EN-GB;
mso-fareast-language:EN-US;}
Čitajte klasike, dozvolite da vas pročitaju te knjige za višestruka čitanja i tumačenja!
A ako vas zanima nažalost vječno aktualno pitanje koje dotiče i ovaj roman: kako to da se tzv. normalni ljudi u određenim okolnostima mogu pretvoriti u zločince – i nosi li i svatko od nas u sebi mogućnost da postane zao i nemoralan, posegnite za odličnim esejima Slavenke Drakulić Oni ne bi ni mrava zgazili, nedavno reizdanima u izdavačkoj kući Fraktura.
Kabinet čuda administrativno podržava udruga Blaberon u suradnji s Knjižarom Fraktura, a financijski ga podupire Grad Zagreb. Više o Kabinetu čuda pročitajte na Modernim vremenima: https://mvinfo.hr/clanak/citateljska-radionica-kao-mjesto-poticanja-citanja-i-preporucivanja-dobre-literature
